Pismo
Muči me stres. Napadaji panike u vezi sa zdravljem. Ubrzano lupanje srca. Plakanje zbog realnosti koju ne mogu prihvatiti i nositi se s njome pa se stresiram i teško prihvaćam teške stvari.
Odgovor
Draga čitateljice,
žao mi je čuti da ste u tolikom stresu koji se doima preplavljujućim. Niste naveli o kojim se stresnim okolnostima radi, no navodite kako se teško nosite s prihvaćanjem teških okolnosti, što govori o Vašem senzibilitetu i psihološkoj otpornosti. Naime, svatko od nas razlikuje se u psihološkoj otpornosti na stres, što znači da se ne uspijevamo svi jednako uspješno i brzo prilagoditi na teške životne situacije i oporaviti od stresa koji nam te situacije uzrokuju. Neki od načina kako se psihološka otpornost može graditi, odnosno jačati jesu održavanje povezanih i bliskih odnosa s prijateljima i obitelji, zatim briga o sebi (izdvajanje vremena za aktivnosti koje nas vesele i opuštaju), razumijevanje i izražavanje vlastitih emocija te traženje stručne podrške i pomoći.
Napadaji panike su iznenadni valovi straha, odnosno tjeskobe popraćeni intenzivnim fizičkim simptomima poput ubrzanog lupanja srca, plitkog disanja, znojenja i vrtoglavice te osjećajem da ćemo umrijeti ili izgubiti kontrolu, no u realnosti oni nisu opasni za nas i naše zdravlje. Često se javljaju “iz čista mira”, odnosno u situacijama kada osoba ne percipira da je pod stresom ili barem ne može detektirati okidače za napadaj panike. Razlog tome je taj što napadaji panike ne nastaju kao odgovor na neku specifičnu situaciju, već su odgovor tijela na veći životni stres te se mogu početi javljati s velikim vremenskim odmakom nakon proživljenog stresa. Tijekom same epizode napadaja panike mišići tijela su vrlo napeti, a disanje je ubrzano i plitko. Stoga si možete olakšati tako da prije svega svjesno prepoznate da se radi o napadaju panike te pokušate duboko i smireno disati i fokusirati se na brojanje udisaja. Mnogima pomogne blizina prijatelja ili druge bliske osobe u tom trenutku. No to je tek trenutačno olakšanje. Ono što bih Vam savjetovala kako biste se osnažili i postali otporniji na stresne okolnosti, odnosno kako biste ih lakše prihvaćali i integrirali u svoje životno iskustvo, svakako je uključivanje u psihoterapijski tretman. Pritom Vam imam potrebu reći da je potrebno neko vrijeme od početka tretmana do trenutka kada ćete primijetiti prve promjene i osjetiti olakšanje pa je važno biti dosljedan i strpljiv. Jednako tako, iako Vam se sada možda čini da napadaji panike nikada neće proći i da su nerješivi, uz odgovarajuću stručnu podršku i pomoć može ih se staviti “pod kontrolu”, odnosno mogu se prorijediti, a u nekim slučajevima i povući. Prvi ste korak već napravili poslavši ovaj upit, sada preostaje pronaći stručnjaka s kojim ćete izgraditi odnos povjerenja i krenuti u zajednički proces rada na sebi. Želim Vam sreću u pronalasku stručnjaka koji će Vam odgovarati, ali i povjerenje u sebe da uz podršku i usmjeravanje možete nadvladati teškoće koje Vas trenutačno muče.
Iva Kirša, psihologinja
