Pismo
O svemu se pretjerano brinem, strahujem… Na primjer, brinem se zbog obične prehlade, plašim se, razmišljam – i tako za sve. U nekim situacijama ili susretima zalupa mi srce, uspaničim se… Ne znam je li to sve normalno i kako se naziva, ali znam da me jako ometa u svakodnevnim aktivnostima i utječe na moje kompletno zdravlje. Hvala unaprijed na odgovoru!
Odgovor
Draga djevojko, hvala ti na pismu. Anksioznost je osjećaj nelagode, zabrinutosti ili straha te mogu razumjeti da briga oko svega i svačega baš može ometati svakodnevne aktivnosti. Svi u nekom trenutku osjećamo anksioznost i ona je česta i normalna pojava u situacijama neizvjesnosti. Koliko će anksioznost utjecati na svakodnevni život, ovisi o učestalosti i intenzitetu.
Anksioznost je dio mnogih stanja, a kod generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP) osjećaj tjeskobe prisutan je gotovo cijeli dan. Osoba koja ima generaliziranu anksioznost često je zabrinuta zbog različitih situacija i problema koji bi se mogli dogoditi, a ne zbog nekoga specifičnog događaja. Konstantna briga, osim na emocije i ponašanje, utječe i na fiziologiju tijela – javlja se osjećaj uznemirenosti te osoba ima osjećaj da se ne može opustiti i vrlo se često nađe u začaranom krugu u kojem se stalno brine. Ono što ti opisuješ možemo svrstati u generaliziranu anksioznu smetnju.
Želim da znaš kako je anksioznost dio naše ljudske prirode koja ima svoju svrhu, a to je da nas bolje pripremi za situacije koje procijenimo opasnijima. Tako, na primjer, blaga do umjerena anksioznost može nas motivirati da na vrijeme krenemo učiti za ispit kako bismo uspjeli ispraviti negativnu ocjenu. U današnje se vrijeme alarmantni sustav aktivira i kada samo mislimo da će se u budućnosti nešto negativno dogoditi, a pretpostavke ćeš prepoznati po rečenicama „što ako“ ili „ako-onda“. Postoje razni načini kako se sprijateljiti s anksioznosti.
Mnogi navode pozitivna iskustva kad primijene tehniku koju nazivamo vrijeme za brigu. Potrebno je odabrati točno vrijeme u danu kada ćeš se brinuti, a ostatak vremena treba nastojati iskoristiti za druge obaveze i ugodne aktivnosti. Na primjer, ako odlučiš da je tvoje vrijeme za brigu od 17 do 17.30, tada si dopusti brinuti o svemu što ti je na umu. Brige i misli koje ti se jave izvan „radnog vremena“ za brigu, zapiši na komad papira ili u mobitel i čuvaj ih do sljedećeg dana. Ako budu jako glasne, nježno u sebi ponavljaj: „Sada nije vrijeme za brigu, o tome ću se brinuti sutra od 17 do 17.30. Svjesno se vraćam aktivnosti koju trenutačno obavljam.“ Sljedeći dan, opet u isto vrijeme, izvadi papir te se maksimalno brini o napisanim brigama i o svemu što ti u tom trenutku dođe u um.
Ova vježba ti može pomoći otkriti koje su brige produktivne, a koje neproduktivne. Ako je nešto moguće i vjerojatno da se dogodi (postoje razumne šanse za to), onda govorimo o produktivnim brigama. Brige su produktivne i kada nas štite od realne prijetnje i kada nas motiviraju za suočavanje sa životnim problemima. S druge strane, ako je nešto moguće da se dogodi, ali nije vjerojatno (tj. za to postoji mala šansa), tada govorimo o neproduktivnim brigama. Zato u sljedećim danima, kada prepoznaš brigu, pitaj se možeš li utjecati na nju i motivira li te ona na pozitivna ponašanja. Ako da, osvijesti prvu akciju za rješavanje problema, a ako ne, svaku pojedinačnu neproduktivnu brigu doslovno napiši na papirić te ih jednu po jednu poderi i baci u koš za smeće.
Što činiš svaki dan baš za svoju dušu? Kako se opuštaš? Ohrabrujem te da osvijestiš svoje ugodne aktivnosti te ih pokušaj svakodnevno prakticirati. To može biti nešto mirnije ili može uključivati blagu do umjerenu fizičku aktivnost. Važno je da te opuštaju i pune dnevnu bateriju. Ugodne aktivnosti dokazano pozitivno utječu na raspoloženje i na tijelo.
Nadam se da sam ti uspjela pružiti razumijevanje i dati odgovore na pitanja. Sretno!
Sara Jurdana, psihologinja
