Pismo
Imam anksiozni poremećaj, pijem sertralin dvije godine. Većinu vremena sam ok, čak i super, ali katkad se dogodi razdoblje u kojem osjećam umor, pa i kad dovoljno spavam, tjeskobu i bezvoljnost, blagu bol u koljenima i stopalima, i kao da nemam snage da obavljam svoje obveze, moram se natjerati, neku težinu u kapcima, najradije bih samo legla. Inače se brinem o maloj djeci i kući, suprug je često odsutan zbog posla u drugoj državi, pa me zanima je li sve to od anksioznosti i je li to moguće popraviti.
Odgovor
Draga čitateljice,
iz tvog opisa stječem dojam da si iscrpljena na više razina – i psihički i fizički. Anksioznost se doista može očitovati različitim simptomima. Osim pojačane brige koja otežava svakodnevno funkcioniranje, često se javlja i kao tjelesna smetnja. Ljudi se tada znaju žaliti na glavobolje, bolove u trbuhu, mišićima i zglobovima, ali i na umor, vrtoglavice te općenito narušeno opće stanje.
Uz anksiozne simptome nerijetko se javljaju i depresivne epizode različitog intenziteta. To je ujedno i odgovor na tvoje pitanje – može li sve ovo biti povezano s anksioznošću? Moguće je, ali važno je učiniti nekoliko koraka.
Prije svega, s obzirom na to da terapiju uzimaš već dulje vrijeme, bilo bi dobro javiti se svom psihijatru/psihijatrici. Neki od simptoma koje opisuješ mogu biti i nuspojave lijekova, pa je važno provjeriti je li potrebna promjena terapije.
Također, tjelesne simptome važno je provjeriti i standardnim medicinskim pretragama koje će preporučiti tvoj liječnik obiteljske medicine. Katkad nam tijelo na taj način šalje signal da se nešto promijenilo i da je na to potrebno obratiti pozornost.
Ni jedno ni drugo ne isključuje ono što sam spomenula na početku – iscrpljenost. Briga o maloj djeci je vrlo zahtjevna, a manjak podrške lako može dovesti do izgaranja. Roditeljstvo nosi veliku odgovornost i puno nepredvidivih situacija, što je osobama sklonim anksioznosti često dodatan izvor stresa zbog osjećaja manjka kontrole.
Važno je pitati se stigneš li se posvetiti sebi i svojim potrebama? Imaš li ikoga tko ti može pružiti podršku?
U procesu liječenja, uz farmakoterapiju, bilo bi korisno uključiti se i u neki oblik psihološkog tretmana ili savjetovanja. Ako je moguće, raspitaj se o dostupnim oblicima pomoći u svom gradu. Promjena je moguća – uz pravu podršku i adekvatan oblik pomoći.
Tamara Milovanović, psihologinja