Pismo
Imam dvadeset godina, završio sam s velikim uspjehom prvu godinu studija. Posljednjih pet dana osjećam se vrlo anksiozno, teško mi je noću spavati. Inače sam u određenim situacijama sklon strahu i panici. Primjerice, prije mjesec dana bio sam na čak tri specijalistička pregleda u bolnici, sve zato što sam na internetu naišao na članke o određenim bolestima i odmah me uhvatila panika da nemam možda neku od tih bolesti. U to sam vrijeme bio vrlo uznemiren i teško mi je bilo obavljati sve ostalo u životu zbog straha od upravo tih bolesti pa sam otišao na liječnički pregled/e i ispostavilo se da su svi moji strahovi bili neopravdani jer se na pregledima nije ništa ustanovilo. Ali sam prije pet dana slučajno naišao na članak o transrodnosti, koji m je, kao i oni prethodni članci, poprilično uznemirio – istog se trenutka pojavio strah: “Jesam li ja transrodna osoba?” Muškarac sam, ne osjećam nelagodu sada niti sam je osjećao vezano za svoje tijelo, ali uvidio sam da u nekim situacijama, gledajući ih “retrospektivno”, vizualiziram sebe kao ženu. Te me situacije uoće nisu opterećivale, samo sam “prelazio” preko njih, sve dok nisam pročitao taj članak na internetu. Ne osjećam potrebu da mi se osobe iz moje okoline obraćaju u suprotnom spolu. Također, nikada do sada nisam imao ni partnericu ni partnera. Drugi mi govore da sam ugodna osoba, no nisam previše otvoren, pa nemam puno prijatelja, a želio bih. Moj je veliki problem nalet negativnih misli koje, kao u ovom slučaju, ne mogu kontrolirati. Zadnjih dana osjećam izrazito velik strah od pitanja “jesam li transrodna osoba” , vrlo sam zbunjen u vezi s tim jer koliko god da prihvaćam svoje “rođeno tijelo”, s druge me strane brinu određene značajke koje sam pročitao u onom internetskom članku. Što više čitam te članke o transrodnosti, sve se lošije osjećam, ne mogu noću zaspati od straha – pojavile su mi se i suicidalne misli, imam osjećaj kao da “nema dalje”. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
Odgovor
Dragi mladiću,
hvala ti što si s nama podijelio svoje iskustvo. Na temelju opisanog stanja mogli bismo ovdje posumnjati da se radi o vrsti zdravstvene anksioznosti. Na početku, želim da znaš kako je briga za zdravlje dio života i da je sasvim prirodno zabrinuti se i otići liječniku kada primijetimo simptome koji se prije nisu pojavljivali i kojima u danom trenutku ne pronalazimo uzrok ni rješenje. Važno je također procijeniti kada je ta briga pretjerana, a jedan je od kriterija kada se nakon stručne liječničke potvrde ustanovi da za to nema opravdanih razloga.
Mlade osobe često su sklone internet birati kao prvi i/ili jedini izbor za istraživanje o vlastitim smetnjama, a to katkad može dovesti do kiberohondrije koja uključuje pojačanu anksioznost za zdravlje. Rezultat je to čestog pretraživanja interneta o zdravstvenim stanjima, a sve s ciljem da se smanji briga, no posljedica tako intenzivnog pretraživanja još je veći nemir i tjeskoba, što potiče dodatno pretraživanje, čime se upada u začarani krug. Nedostatak je internetskog pretraživanja taj što članci uglavnom sadrže informacije o svim mogućim uzrocima neke smetnje, poremećaja ili bolesti, ne uzimajući u obzir koji su od tih čimbenika najvažniji. To osigurava „plodno tlo“ za dodatni krug briga. Važan je broj pročitanih članaka te izvor članka – na kojim je stranicama članak objavljen, tko ga je napisao, je li ponuđena znanstvena literatura gdje su objavljene napisane informacije kako bi se mogle provjeriti itd.
Propitivanje vlastita identiteta u tvojoj je dobi uobičajena pojava jer je tvoj razvojni zadatak upravo odgovoriti tko si, kamo ideš i s kime želiš ići. Ako se zadržimo samo na ovome što si naveo, a to je da se ugodno osjećaš u svojem tijelu i da nemaš potrebu da te okolina oslovljava bilo kako drukčije, a da nije u skladu s trenutačnim identitetom, tada bismo mogli reći da nisi transrodna osoba uzmemo li u obzir samo definiciju toga pojma: „Transrodna osoba je osoba kojoj se rodni identitet razlikuje od onoga pripisanog pri rođenju, koja svoj rodni identitet želi prikazati na drugačiji način od onog pripisanog pri rođenju. Koncept obuhvaća osobe koje smatraju da moraju, žele ili odabiru sebe prikazati drugačije od očekivane rodne uloge koja im je pripisana rođenjem, bilo odijevanjem, modnim dodatcima, kozmetikom ili promjenom tijela.“ Navedeni koncept složeniji je od same definicije.
Često se pojačana briga javlja u razdobljima intenzivnijega stresa. Što se događalo u tvojem životu i okolini zadnjih mjesec dana? Je li se dogodilo nešto što si doživljavao stresnijim? Što se trenutačno događa? Kako se nosiš s time? Koje su tvoje osobe od povjerenja?
Da bi na funkcionalan način utjecao na svoje brige, predlažem da u trenucima kada „uroniš“ u internetsko pretraživanja i primijetiš da to radiš duže vrijeme, namjerno preusmjeriš fokus na nešto drugo. Možeš si na list papira napisati koje ti aktivnosti izazivaju isti učinak, odnosno koje aktivnosti ti mogu zaokupiti pažnju, a da su ti važne i korisne (npr. tjelovježba, kreativni rad…). Kada ti bude potrebno brzo preusmjeravanje pažnje, možeš koristiti i tehniku 5-4-3-2-1 (u okolini u kojoj se nalaziš nabroji 5 stvari koje vidiš, 4 stvari koje čuješ, 3 stvari koje možeš dodirnuti, 2 stvari koje možeš pomirisati i jednu okusiti). Ako o navedenim brigama razmišljaš cijeli dan, može ti koristiti tehnika „vrijeme za brigu“. U danu je potrebno odrediti doba kada je dopušteno brinuti se otprilike 30 minuta, dok za ostalo vrijeme odgađamo tu radnju. Na primjer, ako odrediš da je vrijeme za brigu od 17 do 17:30, tada se možeš brinuti i pretraživati o čemu god želiš, a ako se brige jave izvan vremena za brigu, nježno si reci: „Sada nije vrijeme za brigu, odgađam tu radnju do sutra do 17 do 17:30.
Ako se čestina i intenzitet briga nastavi te značajno krenu narušavati svakodnevno funkcioniranje i utjecati na kvalitetu života, ohrabrujem te da potražiš dodatnu stručnu pomoć kolega koji će ti zasigurno olakšati nošenje sa smetnjama jer je puno toga što se može napraviti na planu anksioznosti. S obzirom na to da si student, možeš iskoristiti i besplatno psihološko savjetovanje u Sveučilišnom savjetovališnom centru. Za više informacija dodatno se možeš informirati na sljedećem linku: https://svejeok.hr/psiholoska-pomoc-u-rijeci/.
Nadam se da si ovim odgovorom dobio razumijevanje i odgovore za kojima si tragao, kao i hrabrost za dalje.
Sretno i uz tebe sam!
Sara Jurdana, psihologinja