Pismo
Odlučila sam se obratiti Vama jer mi treba savjet, a ne znam kome se obratiti. Ove godine sam maturantica i želim početi učiti za maturu kako bih si što više olakšala i kako bi cijeli taj proces bio manje stresan, ali imam problem. Naime, svaki put kada želim krenuti s učenjem pomislim kako sam glupa i kako ja to ne mogu i jednostavno odustanem jer mislim da nema smisla. U osnovnoj školi sam često bila nazivana glupom i mislim da je to najveći problem, nemam nimalo samopouzdanja i svaki put kada pogriješim, sram me i pomislim da sam stvarno jako glupa. To sve mi stvara jako velik problem sada jer mi je matura vrlo važna i želim ju što bolje napisati, ali me moje misli sputavaju u tome. Sve druge guram prema naprijed i govorim da su pametni i da će uspjeti, a sebe ponižavam i želim odustati. Od svakog faksa koji mi se svidio odustala sam jer mislim da ga neću moći završiti. Što da radim? Ovako neću stići nikamo…
Odgovor
Slika o sebi predstavlja vjerovanja koja osoba ima o sebi i svome funkcioniranju u različitim područjima života. Slika o sebi je skup ideja, osjećaja i misli o samom sebi koje usmjeravaju osobu i utječu na njezino svakodnevno ponašanje. Sliku o sebi počinjemo stvarati još od najranijeg djetinjstva u kontaktu s našom okolinom. Dijete gradi sliku o sebi na temelju ponašanja okoline: kako se drugi ponašaju prema njemu i kako se drugi ponašaju prema ostaloj djeci. Budući da djeca nemaju dovoljno razvijenu zrelost i kognitivne sposobnosti, neke poruke iz okoline mogu krivo shvatiti, a neke netočne poruke prihvatiti kao istinu o sebi. Ova negativna uvjerenja o sebi ostaju u nama tijekom života, usmjeravaju naše izbore i ponašanja te se uobičajeno javljaju u situacijama kada smo pod stresom. Često nismo svjesni tih negativnih automatskih misli koje nas mogu ograničavati u ostvarenju naših ciljeva. Vjerujemo im bez obzira na to koliko su iracionalne ili netočne.
Da bismo održali sliku o sebi, mi tražimo informacije i iskustva koji su u skladu s tom slikom, a ignoriramo i izbjegavamo informacije i iskustva koji su joj suprotni, koji ju ugrožavaju. Tako ljudi koji o sebi misle dobro lakše prihvaćaju pozitivne informacije o sebi nego negativne. Ljudi koji o sebi misle loše ignoriraju pozitivne, a prihvaćaju negativne informacije.
Na isti način slika o sebi utječe na naše školsko postignuće. Dobra slika o sebi pojačava motivaciju i uspjeh, loša ih slika umanjuje, bez obzira na to kakve su stvarne sposobnosti učenika. Dakle, čak i učenici visokih sposobnosti mogu postizati loš uspjeh ako nisu svjesni svojih sposobnosti, odnosno ako vjeruju da nisu sposobni.
Stoga, da bismo mogli ostvariti svoje potencijale, važno je riješiti se krivih uvjerenja koja nas u tome koče. Problem s krivim uvjerenjima jest što opstaju čak i kada se okolnosti promijene. Možda se u tvojoj sadašnjoj okolini nalaze osobe koje vjeruju u tvoje sposobnosti. Ja vjerujem u tvoje sposobnosti. Međutim, važno je da se promjena dogodi u tebi, da ti povjeruješ u svoje sposobnosti. Kriva uvjerenja koja imamo o sebi možemo promijeniti jedino mi sami.
Budući da su uvjerenja usađena duboko u nas i snažno utječu na naš život, a često toga nismo svjesni, predložila bih ti da kontaktiraš psihologa kako bi ti pružio stručnu podršku u procesu identifikacije, prorade i otpuštanja krivih uvjerenja.
Prvi je korak otkriti kako je nastalo neko uvjerenje. U pismu navodiš da te netko u osnovnoj školi nazivao glupom. To mnogo više govori o toj osobi nego o tebi. Konstruktivne kritike su korisne jer nam ukazuju da neke stvari možemo činiti još bolje. Iza njih obično stoje dobre namjere. Nazivanje nekoga glupim nije konstruktivna kritika, već uvreda. Važno je da uvidiš da ta poruka nema veze s tobom, već s nekim problemom osobe koja ti ju je uputila.
Drugi korak je propitati istinitost negativnog uvjerenja. Problem nastaje zbog toga što ne propitujemo svoja netočna uvjerenja, nego živimo po njima kao da su istina. Kada ih počnemo preispitivati, uvidimo da ona više nisu istinita ili, čak, da nikad i nisu bila istinita. Pokušaj se prisjetiti svih situacija u kojima si bila uspješna u školi i u kojima si uspješno riješila neki problem. Razmisli i o svojim drugim obvezama ili slobodnim aktivnostima u kojima si dobra. Razmisli i o stvarima koje te zanimaju i vesele. Sve te situacije pokazuju da tvoje negativno uvjerenje nije točno i da su tvoje sposobnosti mnogo veće od onoga kakvima ih doživljavaš.
Nemoj se obeshrabriti ako si u prošlosti doživjela neke neuspjehe. Često odustajemo od neke akcije zbog straha od ponovnog neuspjeha. No nemoj dopustiti da te koči strah i ta kriva pretpostavka. Ono što je bilo u prošlosti, ne mora se ponoviti u budućnosti. Već danas nisi ista osoba koja si bila jučer. Već danas imaš neka nova iskustva i znanja pa bolje znaš reagirati na situacije nego prije. Također, budi hrabra i pokušaj stvari činiti na nov i drukčiji način.
Pokušaj se prisjetiti sebe u dobi kada je nastalo to krivo uvjerenje. Obrati se toj djevojčici s mnogo nježnosti i razumijevanja. Objasni joj da joj je netko rekao stvari koje nisu točne, a ona ih je prihvatila jer je bila premala da im ne povjeruje. Objasni joj da je normalno i da katkad pogriješimo, no zbog toga se ne trebamo kritizirati niti sramiti jer iz pogrešaka učimo. Pokaži joj da je već mnogo postigla, u skladu sa svojom dobi. Poruči joj da je sposobna i da će postići još mnogo toga.
Svoju budućnost stvaraš već u ovom trenutku. Pritom je važno da kreiraš novo, istinito uvjerenje da si pametna i sposobna, koje će usmjeriti tvoje ponašanje prema uspjehu i zadovoljstvu te da ga usvojiš kao dio svog identiteta.
Za kraj, parafrazirat ću književnika Andrea Gidea koji kaže: „Uvjerenje koje za mene postaje istinito jest ono koje mi omogućuje da najbolje iskoristim svoje jake strane.“ Vjeruj u sebe i iskoristi svoje jake strane kako bi ostvarila svoje potencijale i snove.
Srdačno,
Mia Host, psihologinja
