Što drugi misle o meni

Pismo

Moj je problem razmišljanje o tome što druge osobe misle o meni. Ja, naime, ne voli nogomet i stvari koje ostali dečki vole. Više me zanima njega kože, biljke, knjige i sl. Uvijek me strah da ne postanem predmet sprdnje. Da se to dogodi, jednostavno se ne bih znao obraniti. Kada me netko vrijeđa uvijek mi dolaze suze na oči i nikad ne mogu ovladati svojim emocijama. Bilo bi me strah i da nešto kažem u slučaju da me ismijava osoba koja je jača od mene jer uvijek mislim da bi se takva osoba fizički htjela obračunati sa mnom. Takve scene nisu se događale od petog razreda osnovne škole, ali smo dobili novog učenika u razredu koji me počeo ismijavati. Sjedili smo zajedno (on je mišićave građe) pa bi mi uzeo ruku da vidi koliko sam mršav, a ja se u takvim situacijama jednostavno ne znam obraniti. Često pomislim kako me neke osobe jednostavno ne vole (te osobe mogu biti bilo tko, ne govorim o posebno istaknutim osobama u svojoj glavi :)) i onda želim odustati o svojih ciljeva. Uvijek me strah što drugi misle o meni. Ne znam kako da se riješim tog problema i ne obazirem se na to jer je stvarno teško.

Odgovor

Pitaš se kako bi se trebao nositi s brigom o tome što drugi misle o tebi i na koji te način doživljavaju. S obzirom na tvojih sedamnaest godina uobičajeno je da se više zamaraš time kako te drugi vide i što drugi misle o tebi. Za sedamnaestogodišnjake kažemo da su u kasnoj adolescenciji, razdoblju kada nastoje ostvariti svoj identitet i stvoriti intimne odnose. Istraživanje samoga sebe i stvaranje osobnog identiteta vrlo često se postiže okušavanjem u različitim hobijima i promjenama interesa. Takvo osobno istraživanje je poželjno i pomaže da odgovorimo na pitanje: „Što volim?“, „Čime se želim baviti?“, „Što želim postići?“ i „Što me pokreće ili motivira?“ Da bismo mogli istraživati i na taj se način upoznati, jako je važno da uza se imamo osobe uz koje se osjećamo sigurno i koje nas podržavaju na našem osobnom putu. Za većinu adolescenata takvu vrstu sigurne podrške ima njihov blizak krug obitelji (roditelji, braća, sestre, bake, djedovi…). Tko tebe podržava i potiče u istraživanju interesa? Tko je ta jedna osoba uz koju se osjećaš sigurno govoriti o tome što te veseli i koja te potiče da radiš upravo te aktivnosti koje ti se sviđaju? Što ti ta osoba najčešće govori?

U razdoblju kasne adolescencije izražena je i potreba za stvaranjem intimnijih odnosa, onih prijateljskih, ali i onih romantičnih. Stvaranje intimnijih odnosa zasigurno je dugačak proces koji u ovom razdoblju tek otkrivamo. Zapravo možemo reći da je proces stvaranja intimnih odnosa u adolescenciji tek vrh sante leda. Uobičajeno je da se, želeći se svidjeti nekome, uspoređujemo s drugima: Što drugi čine? Kako se drugi oblače? Jesu li bolji ili lošiji od mene?  Takvo uspoređivanje pomaže nam da stvorimo sliku o sebi i naposljetku da procijenimo s kojim se osobama želimo češće družiti, a s kojima ne. Nešto bolju sliku o sebi možemo stvoriti uspoređivanjem sebe s onima koje smatramo manje uspješnima, no ako se neprestano uspoređujemo s onima koje možemo opisati samo superlativima, to može biti prilično poražavajuće za nas same ili pak može djelovati motivirajuće pa nas usmjeriti prema tome što želimo postići. Kada želimo ipak biti realni i dobiti točnu procjenu samih sebe, trebamo tražiti osobe koje su nam slične. Svatko od nas, u kojemu god dobnom razdoblju se nalazio, uspoređivat će se s drugima. Mi smo društvena bića i drugi ljudi s kojima (su)živimo su nam neizmjerno bitni. Na nama je da donesemo dobre odluke o tome s kojim ljudima se želimo okružiti i koje želimo zadržati u svojoj blizini, a koje želimo samo pozdravljati kao poznanike na Korzu.

Na samom početku pisma opisao si nešto što u psihologiji nazivamo konformizmom. Ako pohađaš gimnaziju ili neku strukovnu školu koja u svom programu ima predmet psihologiju, lako je moguće da si već čuo za taj pojam. No ako nisi, dalje u tekstu objasnit ću što to znači. Konformizam je sposobnost pojedinca da prilagodi svoje ponašanje i uvjerenje prema grupi ljudi kojoj želi pripadati. Primjerice, ako si do sada volio pop-glazbu, ali tvoji prijatelji iz razreda vole slušati elektro-glazbu, lako je moguće da ćeš povremeno poslušati koju elektro-pjesmu, a možda ti se koja i svidi. Možda ćeš za mjesec dana početi češće odabirati pjesme s elektro-žanrom. Takvu prilagodbu osobe nazivamo konformizmom. Konformizam je poseban društveni koncept prema kojem se primjećuje da osoba ponaša na određeni način koji primjećuje kod drugih iz skupine kojoj se želi u tom trenutku prikloniti. Takvo nešto je moguće i onda kada osoba jasno razumije da stavovi te grupe nisu u potpunosti u skladu s njezinim razmišljanjima. Razlozi toga slijepog priklanjanja grupi mogu biti različiti, no neki socijalni psiholozi pretpostavljaju da se konformiramo jer ne želimo riskirati da nas društvo odbaci ili da nas ne odobri. Konformizam nije isključiv samo za adolescente, opažamo ga i kod odraslih osoba. Također, ne uočava se samo u školskim ili poslovnim situacijama, katkad se možemo konformirati i s potpunim strancima koje možda više nikad nećemo vidjeti. U našem jeziku postoji izreka za koju si možda čuo, a koja opisuje srž konformizma:  „Kud svi, tud’ i mali Mujo.“

Da se u ovom pismu ne bismo u potpunosti zadržali na „čistoj“ teoriji, voljela bih da odvojiš trenutak kako bi proveo kratku vježbicu. U pismu si pisao kako se puno brineš i misliš o tome što će drugi reći, a možda i preispituješ svoje interese? Zamisli da ti sve to opisuje tvoja najbliža osoba – najbolji/a prijatelj/ica, sestra, brat… Što bi im rekao da ih utješiš i pružiš im podršku?

Upravo te utješne i podržavajuće rečenice koje prve prođu kroz tvoj um zapiši na neki papir. Često se dogodi da prema drugima iskažemo suosjećajnost i pružimo im podršku, a da zaboravimo kako suosjećajni možemo biti i prema sebi. U redu je da si taj papirić zalijepiš na neko vidljivo mjesto gdje ćeš takve podržavajuće poruke moći često čitati. Ako ipak razmišljam previše staromodno, slobodno zapiši te rečenice na laptop, smartphone ili neki drugi uređaj koji imaš svaki dan u rukama.

Hvala što si nam se obratio. Nadam se da ćeš iz ovog teksta pronaći zadovoljavajući odgovor, a ako budeš imao dodatnih pitanja, slobodno nam možeš ponovno pisati.

Sretno!

Gracia Dekanić, mag. psych.

Podijeli s prijateljima
Share on whatsapp
Share on email
Share on facebook
Share on twitter

Slučaj je hitan i ne možeš čekati odgovor?

Ako je slučaj iznimno hitan i ne možeš čekati na naš odgovor, a ti ili netko u tvojoj blizini nalazite se u neposrednoj opasnosti, odmah nazovi 112 ili drugu hitnu službu.

Za pomoć u svim hitnijim slučajevima možeš koristiti i besplatnu mobilnu aplikaciju Heroes Nearby koja spaja ljude koji trebaju pomoć sa zajednicom lokalnih Heroja – prijateljima, članovima obitelji, službama, a po želji i s profesionalcima te dobrim ljudima u tvojoj neposrednoj blizini.

Skip to content