Pismo
U zadnje vrijeme osjećam se jako nemotivirano. Imam dva velika ispita pred sobom i pisanje završnoga rada, a koncentracija mi je na nuli. Jako sporo mi ide učenje i ne znam kako se dovoljno koncentrirati i usmjeriti pažnju na učenje.
Odgovor
Teškoće u upravljanju motivacijom za učenje iskusio je u nekom trenutku skoro svaki učenik ili student, a doživljavaju ih i radnici od kojih se očekuje obavljanje intelektualnih zadataka. Nabrojat ću neke načine kako si možete pomoći, ali svaki od ovih savjeta možete prilagoditi sebi, naći vlastiti način da to primijenite, koji odgovara gradivu koje učite, kontekstu u kojemu učite i vašim osobnim preferiranim stilovima učenja.
Prvo: emocije
Prije učenja zastanite na trenutak i podsjetite se zašto učite. Znam da su rokovi blizu, da treba proći ispit… Ali zašto učite baš to gradivo? Zašto je ono odabrano kao važno za vaše obrazovanje? Što vas je privuklo na studij upravo ovog smjera? Tko je među ljudima koje ste upoznali tijekom studija ili prije njega bio inspiracija, osoba koja je prenijela interes i strast za ovo područje? Koji je Vaš dugoročni cilj, odnosno čemu se nadate? Kakav student želite biti, kakav radnik? Kada ste posljednji put nešto učili s užitkom?
Neka od ovih pitanja mogla bi Vas podsjetiti na neke pozitivne emocije koje Vas vezuju uz ovaj studij i ispite općenito. Kada učimo iz osjećaja obaveze, dužnosti, to može djelovati kao opterećenje, buditi u nama strah od neugodnosti, napora, neuspjeha. Nije čudno da se od takvih emocija nastojimo zaštititi, izbjegavajući aktivnost koja u nama stvara neugodnost. Zato moramo nastojati podsjetiti se pozitivnih emocija koje mogu pratiti učenje.
Jedno je, često pogrešno, uvjerenje da je najprije treba biti motiviran kako bismo se uključili u neku aktivnost (učenje, vježbanje, trening). Motivacija se najbolje pronalazi U AKTIVNOSTI, dok se njome bavimo, dok radimo i postižemo male pomake. Zato nemojte čekati motivaciju da vas pokrene, već razmislite je li učenje nešto u što vrijedi uložiti vrijeme i tražite pozitivne emocije dok se bavite samim učenjem.
Ako su neke emocije vezane uz učenje previše opterećujuće – razgovarajte o tome s nekim. Katkad pomaže i samo podijeliti tu težinu kako biste si mogli stvoriti prostora za one pozitivnije i ugodnije emocije vezane uz zadatke.
Drugo: energija
Dobar san, zdrava prehrana i, vrlo važno – fizička aktivnost povećavaju našu razinu energije za rad, pa i učenje. Ako se osjećate umorno i bezvoljno, umjesto da se prisiljavate na učenje, bolje je izaći iz kuće i prošetati barem 20 minuta. Dobrobiti umjerene fizičke aktivnosti na otvorenom, posebno u prirodi, za naše su kognitivne aktivnosti i znanstveno potvrđene, a mnogima učenje u prirodi čini tu aktivnost ugodnijom pa se uspijevaju i lakše potaknuti na one prve korake i početak učenja.
Treće: riješiti distraktore
Prokastinacija je nepotrebno i namjerno odgađanje zadatka unatoč svijesti o negativnim posljedicama koje to odgađanje nosi. Koliko vremena tijekom učenja provedete u prokastinaciji? Za radnim ste stolom, s knjigom ispred sebe, ali umjesto učenja počinjete se baviti stvarima koje preusmjeravaju Vašu pažnju sa zadatka (slušanje glazbe, čitanje vijesti, čitanje mailova ili dopisivanje s prijateljima, čišćenje…). To može čak uključivati i „planiranje“ budućeg učenja, sastavljanje popisa obaveza i započinjanje rada na novim zadacima, koje onda ponovno ostavljamo nedovršenima.
U svom okruženju stoga treba napraviti sve da se distraktori smanje na minimum. Isključiti internet u stanu ili mobilni telefon na nekoliko sati dok učite, izolirati se od drugih sustanara u prethodno očišćenom i uređenom prostoru, odrediti vrijeme koje ćemo posvetiti samo toj aktivnosti i zabraniti sebi svako započinjanje nekog drugog zadatka – to su tek neki od primjera.
Četvrto: motivirajuće okruženje i zadatci
Okruženje je nevidljiva ruka koja djeluje na naše učenje: kada ste na ispitu, imate zadani vremenski rok, oko Vas svi drugi također rade na tom zadatku, a profesor vas nadgleda. U tom trenutku nemate problema s motivacijom, nastojite napraviti što više možete u zadano vrijeme. Stvorite i kod kuće takvo okruženje. Odredite ograničeno vrijeme i gradivo koje ćete unutar toga, sebi zadanog, roka odraditi. Neka to ne budu veliki zalogaji! Koliko ćete stranica naučiti u idućih sat vremena? Nekome pomaže i učiti u paru ili u manjoj grupi, međusobno se ispitivati nakon učenja i provjeravati što već znamo. Jedna vrlo korisna strategija učenja i provjeravanja vlastita napretka jest i ova: sastavite probni ispit (izdvajajte pitanja tijekom učenja) i natječite se sa samom sobom – na koliko pitanja mogu odgovoriti nakon dva sata učenja? Kada vidimo da napredujemo, vraćamo se na prvi savjet – aktiviramo pozitivne emocije koje nam pomažu motivirati se za daljnje učenje.
Isprobajte neke od ovih savjeta, neki će Vam možda koristiti više, neki manje. Istraživati što pomaže upravo Vama bit će korisno ne samo za ove ispite nego i za buduće učenje.
Katarina Banov, psihologinja
