Pušenje je štetno – zašto ljudi i dalje puše?

U jednu ruku, u našoj se kulturi na pušenje ne gleda kao na velik problem, o čemu svjedoči raširenost te pojave.

Većina pušača navodi da puši kako bi bili društveno prihvaćeni, zato što im pušenje donosi zadovoljstvo ili smanjuje osjećaj dosade. Tako, primjerice, studenti koji puše obično to čine situacijski – vikendom, uz kavu ili alkohol, u društvu drugih pušača ili pak za vrijeme ispitnih rokova kako bi se lakše nosili s negativnim emocijama (npr. nervoza, tuga, ljutnja).

Kritično razdoblje za početak konzumacije cigareta jest razdoblje pohađanja osnovne škole. Prilagođavanje vršnjacima u tome može imati veliku ulogu. Jednako tako, veća je vjerojatnost da dijete počne pušiti prije adolescencije ako mu roditelji puše, ako živi ili je blizak s nekim drugim tko puši. Takve osobe služe kao modeli koji nesvjesno uče djecu da je pušenje prihvatljivo. Uz to, djeca imaju lakši pristup cigaretama, što im omogućava ranije eksperimentiranje, a i redovito izlaganje djece duhanskom dimu (pasivno pušenje), umanjuje neugodnosti povezane s ranim iskustvom pušenja. U današnje vrijeme velik broj tzv. influencera promiče kompanije koje proizvode električne cigarete i surađuje s njima, što je jedan od razloga zašto su one danas toliko popularne, pogotovo među mlađom populacijom.

Iako je riječ o vrsti ovisnosti, mnogim pušačima nije prihvatljivo da ih se naziva ovisnicima. Oni svoje ponašanje uspoređuju s ponašanjem drugih, uglavnom onih ovisnima o težim sredstvima ovisnosti, i to im uspoređivanje služi kao opravdanje i za umanjivanje ozbiljnosti njihove ovisnosti.

Pušenje je opasno

Pušenje je štetna navika s brojnim potencijalno štetnim posljedicama. Pokazalo se da osobe mlađe od pedeset godina koje puše imaju pet puta veći rizik od srčanog udara od nepušača (kod pušača starijih od šezdeset godina ta je opasnost dvostruko veća nego kod nepušača iste dobi). Jedan od velikih zdravstvenih problema koji se veže uz pušenje jest i rak pluća. U svijetu svake godine više od milijun ljudi umre od te bolesti. Procjenjuje se da pušenje cigareta objašnjava gotovo 90% rizika od raka pluća kod muškaraca i 70 do 80% kod žena. Zna se i da pušenje negativno utječe na trudnoću i razvoj nerođenog djeteta. Zanimljivo je, međutim, da samo 30% žena koje puše tijekom trudnoće vjeruje da je pušenje vrlo opasno za njihovo dijete.

Teže je prestati nego započeti

Manja je vjerojatnost da će ljudi koji su počeli pušiti u mlađoj dobi i oni koji su vremenski dulje pušili, prestati pušiti. Oni koji nikada nisu pokušali prestati pušiti, općenito će većom vjerojatnošću nastaviti pušiti, u usporedbi s onima koji su pokušavali prestati. 

Iako nema puno dokaza o tome da nikotin pozitivno djeluje na negativno raspoloženje i stres, pušači često izjavljuju da ih cigarete smiruju i pomažu u održavanju koncentracije. Zapravo je riječ o tome da pušači samo nekoliko sati nakon zadnje cigarete osjećaju negativno raspoloženje i slabiji su u izvedbi, što su zapravo simptomi početka apstinencije od pušenja. Te neugodne simptome ublažavaju ponovnim unosom nikotina u krv pa zato cigarete doživljavaju u pozitivnom svjetlu. Zapravo se samo vrte u krug.

Velik broj ljudi pokušava smanjiti ili prestati pušiti ponajprije zbog zabrinutosti za vlastito zdravlje. Mnoge žene prestanu pušiti za vrijeme trudnoće, ali obično ponovno počinju nakon rođenja djeteta, obično zato što su u prvim godinama djetetova života suočene s velikom količinom stresa te im je lakše pribjeći poznatom načinu suočavanja sa stresom – pušenju. I novac, odnosno poskupljenje cigareta, može biti jedan od razloga prestanka pušenja. Taj motiv za prestankom zasigurno je slabiji nego zabrinutost za zdravlje jer novac za cigarete ipak nije toliko teško nabaviti.

Nepušači su kul

Mnogi pušači nisu svjesni da je u podlozi njihove ovisnosti vrlo vjerojatno loše suočavanje sa stresom i negativnim emocijama, odnosno nepoznavanje učinkovitijih načina suočavanja. Uz to, pušači često vjeruju da mogu prestati kada god to požele i da će to i učiniti upravo kad oni to budu željeli. Razgovore o prestanku pušenja obično vode u opuštenim situacijama, zanemarujući neizbježne stresne životne situacije u kojima će želja za cigaretom biti pojačana, a katkad i neizdrživa. Uz loše strategije suočavanja sa stresom, precjenjivanje snage vlastite volje i umanjivanje izazova tijekom pokušaja prestanka, činjenica je i da ljudi najčešće koriste neadekvatne strategije prestanka pušenja, npr. prenaglo smanjuju broj popušenih cigareta dnevno. Otežavajuća je okolnost za prestanak pušenja svakako i još uvijek prisutan stav društva prema kojem su pušači „kul“, a nepušači dosadni.

Ipak se može

Ako osoba razmišlja o prestanku ili, štoviše, pokuša prestati pušiti, već je donekle smanjila uvjerenje da su joj cigarete nužne, što je dobar početak. Osvještavanje razloga zašto puši zasigurno bi joj pomoglo u prestanku i motiviralo je da pronađe zdravije alternative.

Neki liječnici savjetuju da se smanji broj popušenih cigareta ako osoba ne može ili ne želi prestati pušiti. Za uspješan prestanak pušenja predlaže se uvođenje kombinacije lijekova, psihološkog savjetovanja i društvene potpore koja se pokazala najučinkovitijim načinom pomoći pri prestanku pušenja.

Dobro je znati da osobe koje prestanu pušiti žive dulje od aktivnih pušača bez obzira na dob u kojoj su prestali pušiti, a oni koji su prestali pušiti prije 35. godine imaju sličnu očekivanu životnu dob kao i nepušači. Zato, pušači, pokušajte barem.