Pismo
Pozdrav, studentica sam na drugoj godini i radim. U zadnje vrijeme jako se mučim pronaći motivaciju i prenatrpan mi je raspored pa nemam vremena za sebe. Ne znam kako dati otkaz jer ne želim trenutačno raditi. Previše me muče stvari koje ne bi trebale i stalno se uspoređujem s drugima misleći da nisam dovoljno dobra.
Odgovor
Draga…,
održavanje motivacije često zna biti vrlo izazovno. Gubitak motivacije može biti posljedica preopterećenosti i iscrpljenosti, koje navodite u pismu. Ako ste do sada na sebe preuzimali previše obaveza, ako ste pritom nastojali sve odraditi na visokom nivou kvalitete (perfekcionizam), ako ste radili preko svojih granica, velika je vjerojatnost da ste zanemarili svoje potrebe i doživjeli sindrom izgaranja. Stoga se gubitak motivacije javio kao prirodan odgovor da Vas natjera da usporite i odmorite se. Jako je važno pronaći ravnotežu između akcije i odmora. Ako u životu nema odmora, nema ni radosti. Nužan je taj trenutak u kojem ćemo se zaustaviti i odmoriti jer tek kada se zaustavimo i odmorimo, možemo osvijestiti i upiti sve što smo kreirali i ostvarili. Zato se nemojte okrivljavati, već trenutačno stanje shvatite kao poziv da ponovno dođete u kontakt sa svojim potrebama i interesima. Kad postavite jasne prioritete koji su u skladu s Vašim potrebama i interesima, bit ćete energiziraniji i motiviraniji obaviti zadatke koji su pred Vama. Često iz navike, jer godinama jednako radimo određene stvari, gubimo prisutnost i posvećenost pa i ne primijetimo da ne uživamo, samo osjetimo da smo umorni, bez energije i nezadovoljni. Radimo ono što mislimo da moramo, a ne ono što doista smatramo važnim. Zapitajte se što Vam u životu najviše znači i bez čega ne možete zamisliti dan, da biste otkrili kako pojednostavniti svoj život. Zatim odbacite sve ono što Vam bespotrebno crpi energiju, uzima vrijeme, izaziva frustraciju kako biste se mogli fokusirati na ono što Vam je uistinu važno.
Nedostatak samopouzdanja također negativno utječe na motivaciju. Ako očekujemo da nešto nećemo moći svladati, onda nismo ni motivirani baviti se time. Svatko se povremeno suočava sa sumnjama i potištenošću, ali uspješne ljude razlikuje mogućnost da odvoje takve misli i nastave se kretati naprijed. Pokušajte osvijestiti svoje negativne i samokritične misli te uvidjeti koliko su one uopće istinite. Stoga uvijek pokušajte osvijestiti trenutak kada se krenu javljati osjećaji straha i nesigurnosti te racionalno procijenite koliko su misli i osjećaji koji Vam se javljaju zapravo točni i korisni u situaciji u kojoj se nalazite. Uočit ćete da u većini slučajeva takva negativna misao da nešto ne znate ili ne možete nije točna, već je disfunkcionalna i ograničava Vaš uspjeh. Katkad posustajemo i zbog dojma da ne možemo kontrolirati situaciju, da ne znamo što učiniti ili da nešto nećemo dobro učiniti. Katkad znamo što učiniti, ali se bojimo da to nećemo učiniti dovoljno dobro. Previsoka očekivanja osoba sklonih perfekcionizmu dovode do straha od neuspjeha i vjerovanja da je bolje ne pokušavati nego doživjeti neuspjeh. No važno je rezultate sagledavati realno – često je dovoljno da je zadatak obavljen dobro, a ne savršeno. Također, katkad nam i stvarni neuspjeh, nakon početne nelagode, donosi mnogo više koristi od uspjeha jer nam omogućava da naučimo nešto novo i dodatno se razvijemo kao osoba. Ne treba se uspoređivati s drugima. Jedina osoba s kojom se trebamo uspoređivati smo mi sami. Motivaciju, stoga, možemo potaknuti tako da se podsjetimo na prijašnje uspjehe te sposobnosti, znanja i vještine koje posjedujemo, a koje nam omogućavaju da, uz uložen trud, uspješno riješimo i neki budući zadatak. Vjerujte u sebe i ustrajte u svom naumu, i uspjeh neće izostati.
Da bi pronašli sreću i uživali u životu, ljudi trebaju pronaći posao i radno okruženje koje odgovara njihovim unutarnjim potrebama i željama. Jer ponavljajući stvari koje su Vam važne iz dana u dan, možete biti sretni. Davanje otkaza često izaziva osjećaj nelagode, straha i krivnje, pogotovo ako Vam je ovo prvo takvo iskustvo. Međutim, čak i ako je Vama ovo prvi put da dajete otkaz, niste ni prvi ni posljednji koji to čine. Kao i zapošljavanje, otkaz je sastavni dio poslovanja. Ako sam iz pisma dobro shvatila, nije Vam želja prestati raditi, nego promijeniti posao. U tom slučaju bilo bi dobro pokušati pronaći novi posao, koji Vam više odgovara, prije nego što napustite trenutačni. Pri davanju otkaza uvijek je preporučljivo rastati se s poslodavcem u dobrim odnosima. S obzirom na to da živimo u relativno maloj sredini, velika je vjerojatnost da ćete se susretati ili ponovno surađivati s bivšim poslodavcem i kolegama, pogotovo ako ćete se i ubuduće baviti istom vrstom posla. Također, pri budućim prijavama na natječaje za posao, potencijalni poslodavci često kontaktiraju prijašnje poslodavce radi dobivanja informacija o Vama kao djelatniku. Kao i u svemu u životu, važan je način na koji nešto činimo. Nitko Vam neće zamjeriti odlazak s radnog mjesta ako to pokušate učiniti maksimalno korektno. Na vrijeme obavijestite poslodavca o namjeri odlaska kako bi i on imao vremena naći novog djelatnika. Nastojte dovršiti sve radne zadatke prije odlaska kako ne bi ostali „repovi“ zbog kojih biste mogli ispasti neodgovorni ili se sami loše osjećati te se ponudite uvesti novog djelatnika u posao koji ste obavljali. Razgovor sa šefom o otkazu nikada nije lako obaviti. Dobro se pripremite za taj razgovor kako biste, u situaciji koja će Vam vjerojatno donekle biti stresna, uspjeli na zadovoljavajući način reći sve što namjeravate. Poslodavcu izrazite zahvalnost za sve prilike i iskustvo koje ste stekli na ovom radnome mjestu. Jednom kada to učinite, osjećat ćete se bolje. Bit ćete otvoreni za nove mogućnosti i prilike koje će Vam pomoći da unaprijedite svoju karijeru i steknete nova poznanstva, znanja i iskustva.
Često nam je lakše kada kroz izazovna razdoblja života ne moramo prolaziti sami pa podršku psihologa možete dobiti i uživo u Studentskom savjetovališnom centru gdje je za studente Sveučilišta u Rijeci osigurano besplatno psihološko savjetovanje.
Srdačno,
Mia Host, psihologinja