Pismo
Lako odustajem od bilo kakve odluke, učestalo gubim koncentraciju i vrlo lako izgubim smirenost i zaboravljam stvari . Krenem po nešto i izgubim se, razmišljam o nečem trećem i zaboravim po što sam krenuo.
Odgovor
Zaboravljanje nije ugodna pojava, ali je uobičajena i korisna. Svakodnevno smo izloženi velikom broju informacija. Kada bi naš mozak pamtio sve s čime se susrećemo, bio bi pun suvišnih i beskorisnih informacija koje bi ometale njegovo funkcioniranje i mogućnost prisjećanja onih informacija koje su nam potrebne. Stoga se ljudima uobičajeno događa da se ne mogu nečega dosjetiti ili da nešto zaborave.
Budući da ste nam se obratili s problemom zaboravljivosti i odustajanja, pretpostavljam da Vas ti problemi ometaju u svakodnevnom funkcioniranju pa više ne možemo gledati na njih kao na korisne pojave.
Budući da sklonost zaboravljanju može biti povezana s nekim zdravstvenim stanjima, poput nedostatka vitamina B12, visokog krvnog tlaka, dehidracije ili poremećaja rada štitne žlijezde, preporučila bih Vam da najprije obavite liječnički pregled kako biste otklonili te potencijalne uzroke.
Životni stil, navike i svakodnevne aktivnosti imaju velik utjecaj na funkcioniranje mozga. Tako umor zbog pomanjkanja sna, konzumacija alkohola ili nekih drugih psihoaktivnih tvari ili nuspojave nekih lijekova također mogu dovesti do poteškoća u koncentraciji i do zaboravljanja.
Katkad se ne možemo dosjetiti informacija jer postoji problem s pažnjom. Kao što i sami navodite, teško Vam je održati koncentraciju, a ako u trenutku u kojem ste trebali nešto zapamtiti niste bili koncentrirani, poslije je teško toga se dosjetiti.
Velika količina informacija i zahtjeva kojima ste izloženi mogu dovesti do preopterećenosti i stresa, koji otežavaju usvajanje novih informacija, pogotovo ako se od Vas očekuje da neke stvari sad radite drukčije nego što ste naviknuli. Može se dogoditi i obrnuto, da Vas nove informacije i nove navike ometaju u dosjećanju onih starih.
Postoji mnogo načina kako poboljšati pamćenje. Prvi je preduvjet da smo zdravi i odmorni. Stoga si pokušajte svakodnevno osigurati dovoljno sati sna, redovitu i kvalitetnu prehranu te tjelesnu aktivnost. Važno je „vježbati“ i mozak aktivnostima poput rješavanja križaljki, čitanja, bavljenja hobijem, učenja nekih novih vještina, kako bi i mozak bio „u formi“.
Navodite da ste zaposleni, iz čega vidim da ste preuzeli odgovornosti koje dolaze s odrastanjem, među ostalim i samostalno donošenje različitih odluka. Odluke kreiraju naš život. Pri donošenju odluka uzimamo u obzir informacije s kojima trenutačno raspolažemo i svoja prethodna iskustva i na temelju toga pokušavamo napraviti najbolji odabir. S obzirom na Vaše godine, tek ste stupili u odraslu dob te su Vam zahtjevi s kojima se svakodnevno susrećete potpuno novi i nemate prethodno iskustvo u sličnim situacijama koje bi Vam olakšalo donošenje odluka. Mnogi ljudi donesu odluke, ali ne ostvare ciljeve zbog nedostatka motivacije i upornosti. Katkad zbog straha od promjena i zbog očekivanja da ćemo morati uložiti mnogo truda biramo stara rješenja koja više nisu efikasna. Katkad se bojimo neuspjeha pa odustajemo od cilja. Međutim, i neuspjeh je sastavni dio života. Nije nužno negativan ako iz njega nešto naučimo i drugi put postupimo drukčije. Obeshrabriti nas može i želja da rezultat bude savršen pa ne pokušavamo ako smatramo da nećemo dostići postavljene kriterije. Međutim, u stvarnom životu malokad stvari ispadnu savršene pa je važno prihvatiti i da je nešto ne baš savršeno, ipak dovoljno dobro. S druge strane, neki ljudi su nestrpljivi pa biraju prvo rješenje koje možda nije najbolje. Tada je odustajanje puno bolja opcija, nego nastavljati provoditi lošu odluku. Obeshrabrenoj, preopterećenoj i potištenoj osobi otežan je proces donošenja odluke i ustrajanja u aktivnostima vezanim uz nju. Ako ste nedavno doživjeli velike promjene u životu zbog kojih ste zabrinuti ili nešto neugodno, pojedina emocionalna stanja i raspoloženja mogu pridonijeti smetnjama s pamćenjem, donošenjem odluka i ustrajanjem u odlukama. Obično kada se ti problemi otklone, nestanu i problemi s koncentracijom i pamćenjem te ustrajanjem u odlukama. Kada ovo pročitate, možda lakše otkrijete uzroke koji su doveli do problema koje opisujete, što bi Vam moglo pomoći u njihovu rješavanju.
Pri donošenju odluka uzmite u obzir svoje jake strane, sve ono u čemu ste dobri. Vaše jake strane pomoći će Vam u uspješnom svladavanju aktivnosti do ostvarenja cilja. Sagledajte i znanja i vještine koji Vam trenutačno nedostaju, a koji su Vam potrebni za svladavanje izazova te ih nastojte naučiti. Razmislite o tome što najbolje, a što najgore može proizići iz Vaše odluke. Ako su prednosti veće nego potencijalno loši ishodi, tada ste na putu prema dobroj odluci. Izradite podsjetnike i planove za svaki dan, ali ih nemojte zatrpati aktivnostima kako sami sebi ne biste izazvali stres i pad motivacije ako ne uspijete ostvariti sve zadatke s popisa za taj dan. Nemojte odustati ako naiđete na prepreke, one su uobičajene i savladive. Slušajte i osjećaje koji se javljaju uz određenu odluku. Ako su pozitivni, onda su motivirajući pa će Vam biti lakše ustrajati u odluci. Družite se s ljudima koji će Vas ohrabrivati i poticati ili s ljudima koji su već postigli ono čemu Vi težite, kako bi Vam pomogli savjetom i iskustvom. O onome što Vas zabrinjava razgovarajte s bliskim osobama od povjerenja koje će Vas razumjeti i pružiti Vam podršku. Ovim pismom već ste napravili prvi korak. Da bi Vam se olakšalo u ovom razdoblju, razmislite o daljnjoj stručnoj podršci kroz razgovore sa psihologom. Vjerujte u sebe. Imate pravo ostvariti svoje želje i ciljeve.
Srdačno,
Mia Host, psihologinja
