Pismo
Poštovani,
moj je problem kontrola emocija, konkretno ljutnje i ispada bijesa. Voljela bih, i motivirana sam, ovladati tim osjećajima jer mi u nekim odnosima stvaraju probleme koje bih željela izbjeći. Sebe bih opisala kao impulzivnu osobu koja u nekim trenucima kaže svašta, a većinu toga ne misli. Ako postoji mogućnost za psihološkom terapijom uživo, a da je besplatna, možete li mi napisati kontakt jer bih voljela naučiti ovladati emocijama. Smatram da je to proces koji traje neko vrijeme, ali se naposljetku može riješiti.
Hvala unaprijed!
Odgovor
Draga djevojko,
drago mi je što se javljaš, prepoznaješ svoj izazov te si iznimno motivirana za njegovo prevladavanje. Želim ti reći kako smatram da su mnogi mladi ljudi danas suočeni s poteškoćama u izražavanju ljutnje. Moguće da različiti društveni pritisci, strah od osude ili nepoznavanja poželjnih, zdravijih načina na koje možemo izreći što osjećamo, uzrokuju takvo ponašanje koje si sama prepoznala kao nekorisno, povređujuće i nepovezujuće.
Istraživanja sugeriraju da su problemi s emocijama, uključujući ljutnju, sveprisutni među mladima, posebno u adolescenciji i ranim dvadesetima. Također, osjećaj frustracije ili/i osjećaj previše svega može dovesti do impulzivnih ispada. Srećom, svijest o mentalnom zdravlju raste pa se sve više mladih, poput tebe, odlučuje tražiti pomoć kako bi naučili životno korisnu vještinu upravljanja svojim emocijama.
Postoje načini kojima si sama možeš pomoći u situaciji koju procjenjuješ rizičnom za svoju burnu emocionalnu reakciju. Neke jednostavne tehnike dubokog disanja mogu ti pomoći zaustaviti burnu, ishitrenu i nepromišljenu reakciju nakon koje, kao što navodiš, možeš požaliti što si nešto rekla ili učinila. Također vježba svjesne prisutnosti u nekom trenutku može ti pomoći da budeš svjesnija svojih osjećaja i misli, što smanjuje impulzivnost. Jednak učinak može imati i razgovor o emocijama kroz koji možeš širiti razumijevanje onoga što osjećaš. Osim toga, možeš za sebe donijeti neka pravila. Npr. kako reagirati u određenim situacijama, poput uzimanja pauze prije odgovora ili traženja vremena za razmišljanje. To je zbilja vrijedno znati. U bilo kojem trenutku, što god se odlučivalo, možeš reći: „Ne znam. Trenutačno ne znam, trebat će mi vremena da razmislim. Ne mogu odlučiti u ovom trenutku.“ Sve su to vrijedne rečenice kojima ćeš si uzeti vrijeme potrebno za donošenje bilo kakve odluke uzevši u obzir činjenice, kako bi donesena odluka za tebe bila najpozitivnija. Kada donosiš odluku u stanju intenzivne emocionalne uključenosti, može se dogoditi da ne odlučiš ono što zapravo želiš.
Još jedan od načina na koji možeš vježbati kontrolu svojih reakcija jest igranje uloga. Ako se u takvom načinu komunikacije osjećaš ugodno i imaš osobu s kojom možeš to provesti u djelo, slobodno pokušaj. Nikada ne znaš koja će ti od tehnika donijeti promjenu.
Ima još jedna vrlo korisna strategija – možeš sebi zadati da ćeš npr. danas kada ti mama kaže da pokupiš i pospremiš robu sa sušila, reagirati drukčije nego inače. Ako inače planeš na takve direktivne rečenice, danas možeš reći: „U redu, može.“ Uspiješ li u tome, obavezno se nagradi za taj veliki uspjeh. Nagradu možeš odrediti sama, prema svojim vrijednostima i željama.
Važno je da znaš da je mijenjanje naučene reakcije proces i da se ne događa preko noći. Trebaš biti strpljiva i nježna sama sa sobom, onako kako bi to tvoja najbolja prijateljica bila.
Sve navedeno možeš istraživati sama prema vlastitim preferencijama, a možeš i sa svojim terapeutom/terapeutkinjom raditi na svakoj od ovih strategija kako bi postigla željenu promjenu koja će, između ostaloga, poboljšati tvoje međuljudske odnose.
Što se tiče besplatne usluge savjetovanja na ovom linku možeš potražiti dostupna savjetovališta kao i neke dodatne informacije https://zzjzpgz.hr/novosti/nzzjz-pgz-predstavio-vodic-savjetovalista-za-mentalno-zdravlje-i-protokola-nakon-probira-u-primorsko-goranskoj-zupaniji/
Sretno dalje!
Ana Fabijan, psihologinja