Pismo
Pozdrav, imam 18 godina i maturantica sam u gimnaziji. U zadnje vrijeme me baš hvata jaka anksioznost zbog državne mature. Osjećam se stalno pod pritiskom i kao da nikad ne radim dovoljno.
Teško se koncentriram, srce mi zna jako lupati, boli me trbuh prije škole i često sam napeta ili na rubu suza bez nekoga posebnog razloga. Navečer dugo ne mogu zaspati jer samo razmišljam o ispitima i svim mogućim lošim ishodima.
Osjećam se iscrpljeno i preplašeno i više ne znam kako se nositi s tim. Voljela bih savjet kako si mogu pomoći i malo se smiriti.
Hvala vam.
Odgovor
Draga…,
trenutačno prolaziš kroz životno razdoblje koje obilježavaju brojne promjene. Pred tobom je mnogo životnih zadataka koji su razvojno uobičajeni za tvoju dob, no koji su tebi i mladima tvoje dobi nešto nepoznato, s čime se dosad niste imali prigodu susresti. Kada nailazimo na zahtjeve za koje nemamo prethodno iskustvo i znanja kako ih riješiti, normalno je da se javi osjećaj zabrinutosti i straha te propitivanje kako se suočiti s novim situacijama.
Anksioznost ili tjeskoba psihički je fenomen koji se u stresnim situacijama javlja kod većine ljudi. To je, dakle, normalna reakcija na neku percipiranu prijetnju našoj osobnoj dobrobiti ili dobrobiti naših bližnjih. Riječ je o neugodnom stanju koje može varirati od blagog osjećaja nervoze do intenzivnog straha ili panike.
U nošenju s anksioznosti izazvanom stresnim situacijama važno je razlikovati situacije na koje možemo utjecati i situacije na koje nemamo utjecaj. Čak i u situacijama nad kojima nemamo kontrolu, možemo birati svoj stav prema njima. Pokušaj se ne opterećivati onime na što nemaš utjecaj te energiju usmjeriti na ono što jest pod tvojom kontrolom.
U područjima koja jesu pod tvojom kontrolom i na koja možeš utjecati, također je važan tvoj osobni doživljaj situacije. Ako na stresne situacije gledaš kao na izazove i životne lekcije koje razvijaju tvoje vještine, sposobnosti i tebe kao osobu, bit ćeš voljnija suočiti se s njima.
U smirivanju simptoma anksioznosti pomaže usmjeravanje pažnje na smireno, duboko disanje iz trbuha.
Korisne su i tehnike relaksacije, poput progresivne mišićne relaksacije u kojoj se skupine mišića svjesno napinju i opuštaju. Izmjenjivanjem napetosti i opuštenosti učimo razlikovati ta dva stanja i postati svjesniji dijelova svoga tijela koji su naročito napeti. O točnom izvođenju progresivne mišićne relaksacije možeš dodatno pročitati, a same tehnike relaksacije dobro je učiti u opuštenom stanju, ne u trenutku kada smo anksiozni.
Vidim koliko odgovorno pristupaš svim svojim obvezama. Pritom nemoj prema sebi biti prestroga, već si postavi realne ciljeve. Svako tvoje ulaganje truda dovoljno je dobro jer pokazuje tvoju predanost, odgovornost i marljivost i jer te vodi prema naprijed. Svako odslušano predavanje, napisana zadaća, položen ispit tvoj su uspjeh i pokazatelj tvoga napretka u usvajanju znanja. Praktičan savjet je da naučeno gradivo ponavljaš u paru ili u grupi s prijateljima kako bi dobila jasniju povratnu informaciju u kojoj mjeri si ga svladala. Tako možeš zapamtiti i neke informacije koje su ti u samostalnom učenju promaknule. Priprema na vrijeme i detaljno svladavanje gradiva smanjuju vjerojatnost neuspjeha.
Međutim, unatoč dobroj pripremi, može se javiti strah zbog prethodnih neugodnih iskustava ili zbog očekivanja novih neugodnih iskustava. Taj strah blokira pa ne možemo pokazati što i koliko znamo. Pokušaj osvijestiti svoje negativne i samokritične misli te uvidjeti koliko su one uopće istinite. Stoga uvijek pokušaj osvijestiti trenutak kada se ponu javljati osjećaji straha i nesigurnosti te racionalno procijeni koliko su misli i osjećaji koji ti se javljaju zapravo točni i korisni u situaciji u kojoj se nalaziš. Uočit ćeš da u većini slučajeva takva negativna misao nije točna, već je disfunkcionalna i ograničava tvoj uspjeh. Kada pogledaš sebe jučer, prije mjesec dana, prije godinu dana, vidjet ćeš koliko novih znanja i iskustava si u međuvremenu stekla i koliko si napredovala. Negativne misli, dakle, zamijeni pozitivnima. Reci sebi: „Pripremila sam se i naučila gradivo. Idem na ispit i učinit ću najbolje što mogu.“ Zamišljaj pozitivan ishod situacije. Mislimo li o sebi dobro, vjerujemo li u sebe, očekujemo li uspjeh, naša podsvijest će nas dovesti do tog cilja – doživjet ćemo uspjeh. Vrlo jednostavna, a moćna tehnika koja ti u tome može pomoći jest pisanje dnevnika vlastitih postignuća. Svakodnevno zapisuj jedno postignuće i postat ćeš svjesnija svojih sposobnosti za suočavanje s bilo kojim izazovom. Na taj način oni postaju dio tebe i osnažuju te za daljnje suočavanje s izazovima.
Razmisli o različitim područjima života u kojima si dobra, a koja se ne tiču škole. Posveti se i tim područjima kako bi smanjila napetost i nervozu odvraćanjem misli o školskom uspjehu. Odvoji dio vremena u danu da činiš ono u čemu uživaš.
Vodi računa i o dovoljno odmora. Kada se um umori, manje je učinkovit i što više radimo, naša je izvedba lošija.
Važno je i da s osobama od povjerenja možeš podijeliti svoje brige i probleme, ali i razmijeniti ugodne trenutke.
Potaknula bih te i da se obratiš psihologu kako bi ti tijekom ovoga zahtjevnog razdoblja pružio podršku i pomogao ti prepoznati dodatne kapacitete za suočavanje sa životnim zahtjevima. Osvještavanjem vlastitih jakih strana i potencijala, povećavamo vjeru u vlastite sposobnosti uspješnog rješavanja problema. Na taj način na buduće događaje gledamo emocionalno rasterećeniji i s optimističnijim očekivanjima, čime umanjujemo anksioznost.
Podsjeti se svih prepreka na koje si dosad naišla i koje si uspješno preskočila ili zaobišla. Suočavajući se s novim zahtjevima, stječemo nova znanja i vještine kojima nadograđujemo naše prijašnje iskustvo. Trenutačno prolaziš kroz životno razdoblje koje obilježavaju brojne promjene; možda toga nisi svjesna, no ti već jesi osoba koja se uspješno nosi sa zahtjevima života. Vjerujem u tebe!
Srdačno,
Mia Host, psihologinja
