Pismo

Problem anksioznosti, osjećaj kao da se svijet oko mene ruši, sve je crno, upisala sam faks i sada razmišljam kako nisam dovoljno dobra za to, previše razmišljanja o prošlim događajima.

Odgovor

Draga djevojko,

iz tvojeg pisma ne saznajem puno detalja i okolnosti stanja u kojem se nalaziš, no iz napisanog mogu zaključiti da proživljavaš neugodne osjećaje i obuzimaju te uznemirujuće misli, čime se zasigurno jako teško nositi. Početak studiranja za većinu je mladih ljudi iznimno stresno životno razdoblje koje traži puno prilagodbe na promjene; samo to može biti dovoljan razlog da se čovjek osjeća nesigurno i uplašeno. Vjerujem da si dosad preživjela neke slične situacije, prelazak iz osnovne u srednju školu, primjerice. Sada se toga možda i ne sjećaš, ali i tada si trebala uložiti određeni trud i napor da se prilagodiš novim okolnostima tako da u tebi već postoji vještina prilagodbe i odgovora na nove situacije. U svakom slučaju, kada je čovjek ovako preplavljen crnim mislima, dobro je učiniti mali odmak i sebi reći da sada nije trenutak za donošenje bilo kakvih procjena i zaključaka.

Anksioznost je za svakoga na neki način drukčija, ali i slična – ono što možeš pokušati neke su već provjerene metode samopomoći.

Pokreni svoje tijelo, budi fizički aktivna. Vježbanje je važan dio fizičkog i mentalnog zdravlja i snažan reduktor stresa. Može nam poboljšati raspoloženje i pomoći da ostanemo zdravi. Pokušaj odraditi tri do pet 30-minutnih treninga tjedno. Svakako odaberi vježbe u kojima više uživaš.

Izbjegavaj alkohol i rekreativne droge. Te tvari mogu uzrokovati ili pogoršati anksioznost.

Ako pušiš, pokušaj smanjiti i po mogućnosti prestati pušiti, prestani piti pića s kofeinom. I nikotin i kofein mogu pogoršati anksioznost.

Neka san bude prioritet. Učini što možeš kako bi spavala dovoljno da se osjećaš odmorno. Za dobar san važni su i kvaliteta i količina, liječnici preporučuju prosječno osam sati noćnog sna. Ako ti anksioznost otežava zaspati, stvori rutinu koja će ti pomoći da usneš. Primjerice, pokušaj se držati rasporeda odlaska na spavanje, svakoga dana u isto vrijeme. Krevet bi ti trebao biti što udobniji, pokrivač primjeren, da ti ne bude ni hladno ni previše toplo.

Hrani se zdravo. Neka istraživanja pokazuju da unos određenih namirnica kao što su povrće, voće, cjelovite žitarice i riba, može biti povezan sa smanjenom tjeskobom.

U nekim slučajevima, neko drugo zdravstveno stanje, kao što je pretjerano aktivna štitnjača, može dovesti do simptoma anksioznog poremećaja; ako sumnjaš na to, posjeti obiteljskog liječnika.

Zakaži sama sa sobom vrijeme za brigu. Možda zvuči neobično planirati vrijeme za brigu, ali pokazalo se efikasnim odrediti točno vrijeme kada ćemo namjerno razmišljati o svojim brigama i strahovima. Odvoji 30 minuta da utvrdiš što te muči i što možeš učiniti u vezi s tim. Imaj svoju “seansu brige” svaki dan u isto vrijeme. Ne zadržavaj se na “što ako” već se probaj usredotočiti na ono što te zapravo čini tjeskobnom. Ako te brige počnu mučiti u neko drugo vrijeme, kaži si: ˝O tome ću razmišljati u svoje isplanirano vrijeme za brigu.˝

Prekini ciklus. Kada se osjećaš tjeskobno, prošetaj ili se udubi u neki hobi kako bi pokušala preusmjeriti svoj um od briga.

Saznaj što izaziva tjeskobu ili uzrokuje stres, potraži okidače. Razmisli o trenucima i mjestima na kojima primjećuješ da se osjećaš najviše tjeskobno, zapiši to. Razmisli o svojim obrascima, možeš li ih preduhitriti ili će već njihovo prepoznavanje smanjiti njihov intenzitet. Ako znaš uzroke svoje tjeskobe, to ti može pomoći da svoje brige sagledaš u novoj perspektivi. Sljedeći put ćeš biti bolje pripremljena reagirati, možda i na neki novi, drukčiji način nego do sada.

Koristi tehnike upravljanja stresom i opuštanja. Tehnike vizualizacije, meditacija i joga primjeri su tehnika opuštanja koje mogu ublažiti anksioznost. Na Youtubeu možeš naći brojne primjere takvih tehnika.

Koristi tehnike upravljanja vremenom. Učinkovite strategije upravljanja vremenom mogu pomoći ljudima da se usredotoče na jedan po jedan zadatak. ˝Razbijanje˝ velikih zadataka na manje korake koji ne djeluju previše zahtjevno, može pomoći da te zadatke onda ostvariš s manje stresa.

Druži se. Ne dopusti da te brige udalje od voljenih osoba ili aktivnosti.

Volontiraj, pomozi svojoj zajednici. Provedi vrijeme čineći dobre stvari za druge, to ti može pomoći da iz fokusa makneš svoje poteškoće. Ne samo da će biti dobar osjećaj pomagati, već ćeš uspostaviti i neke nove veze koje ti mogu biti i sustav podrške.

Provodi vrijeme sa životinjama. Kućni ljubimci nude društvo, ljubav i podršku.

Ako anksioznost kao dugotrajno stanje nesigurnosti i straha, a koja proizlazi iz strepnje od realnog ili izmišljenog prijetećeg događaja, počne ozbiljno štetiti svakodnevnom funkcioniranju, a navedeni savjeti čine se nedostatnima, vrijeme je da se potraži stručna pomoć.

Uz pomoć stručnjaka, psihijatra, psihologa ili psihoterapeuta možeš  dobiti bolji uvid u uzroke anksioznih simptoma, kao i produbiti razumijevanje sebe, svojih potreba i svojih snaga.

Sve najbolje ti želim!

Ivona Maričić Kukuljan, psihologinja i psihoterapeutkinja

Podijeli s prijateljima

Slučaj je hitan i ne možeš čekati odgovor?

Ako je slučaj iznimno hitan i ne možeš čekati na naš odgovor, a ti ili netko u tvojoj blizini nalazite se u neposrednoj opasnosti, odmah nazovi 112 ili drugu hitnu službu.

Za pomoć u svim hitnijim slučajevima možeš koristiti i besplatnu mobilnu aplikaciju Heroes Nearby koja spaja ljude koji trebaju pomoć sa zajednicom lokalnih Heroja – prijateljima, članovima obitelji, službama, a po želji i s profesionalcima te dobrim ljudima u tvojoj neposrednoj blizini.

Skip to content