Uz jačanje vlastite otpornosti, stvarne društvene mreže kojima pripadamo, dakako pod uvjetom da su kvalitetne, najučinkovitiji su način kojim se štitimo od stresa i njegovih negativnih posljedica.
Ako je naša komunikacija s osobama koje su nam važne zadovoljavajuća, ako s njima dijelimo zajedničke odgovornosti, ako imamo osjećaj da se brinu o nama, vole nas, cijene i poštuju, lakše ćemo se i uspješnije suočavati sa stresom i općenito prilagođavati. Dostupnost socijalne podrške smanjuje negativan doživljaj prijetnje koji je karakterističan za stres, što dovodi do manje intenzivnih emocionalnih reakcija na stresni događaj. Na taj način socijalna podrška može na nas djelovati smirujuće i omogućiti pozitivnije fiziološke i ponašajne reakcije. Uz to, socijalna podrška smanjit će negativne posljedice koje na nama ostavljaju neizbježni stresni događaji.
Kako prepoznajemo kvalitetnu socijalnu podršku
Postoje različite manifestacije socijalne podrške, npr. informacijska, emocionalna i materijalna podrška, kao i međusobna razmjena podržavajućih ponašanja i pomoć pri suočavanju sa stresom.
Osim objektivne podrške, važna je i naša percepcija da će nam netko pružiti podršku ako nam bude potrebna, odnosno vjerovanje kako se o nama brinu, da smo voljeni, poštovani i vrijedni te da pripadamo mreži ljudi koje karakteriziraju uzajamne obveze. Oni koji imaju visoko izraženu percepciju socijalne podrške optimističniji su i izvještavaju o znatno pozitivnijim životnim iskustvima i većoj kontroli nad životnim događajima od onih koji svoju socijalnu podršku percipiraju niskom.
Iako je percepcija socijalne podrške pod znatnim utjecajem trenutačnih okolnosti u kojima se nalazimo, može se shvatiti i kao razmjerno stabilan pogled na to koliko su nam ljudi dostupni i željni pomoći.
Zašto je socijalna podrška važna
Bitan sastojak intimnih i kvalitetnih odnosa s nekom osobom jest povjerenje koje se odražava i u stupnju povjeravanja toj osobi, a upravo je to važan aspekt koji utječe na mentalno, pa i na tjelesno zdravlje.
Možda zdravlje trenutačno nije tvoja top-tema o kojoj razmišljaš, ali dobro je znati da socijalna podrška utječe na rizik od obolijevanja, progresiju i oporavak od tjelesnih bolesti. Socijalna podrška potiče i zdravlju usmjerena ponašanja koja sprječavaju početak, usporavaju razvoj ili djeluju na proces oporavka od bolesti. Primjerice, socijalna podrška povezana je s manjom konzumacijom alkohola, može potaknuti tjelesno vježbanje, kao i češće odlaženje na zdravstvene preglede i olakšati apstinenciju nakon prestanka pušenja. Socijalno integriranije osobe manje su podložne herpesu, infektivnim bolestima gornjih dišnih putova i srčanom infarktu, a žene koje percipiraju više socijalne podrške imaju manje komplikacija pri porođaju. Što smo zadovoljniji svojom socijalnom podrškom, manji je rizik da ćemo biti depresivni, tjeskobni ili hostilni, a nesumnjivo je da ćemo imati više samopoštovanja.
Što pokazuje istraživanje o mentalnom zdravlju mladih Riječana
Percepcija podrške od prijatelja, obitelji i kolega kod mladih je Riječana iznadprosječno visoka. Najveću podršku doživljavaju od članova obitelji, potom od prijatelja, pa kolega.
Podrška obitelji očituje se u osjećajima bliskosti s članovima svoje obitelji, osjećaju prihvaćenosti, doživljaju da nas članovi obitelji vole, poštuju, da smo im važni, da se možemo pouzdati u njih te da se obitelj brine o nama. Podršku obitelji uopće ili uglavnom ne doživljava 4% mladih u Rijeci, dok 87% mladih osjeća podršku svoje obitelji uglavnom ili u potpunosti (ostali su neodlučni).
Podrška prijatelja manifestira se kroz doživljaj da nas prijatelji poštuju, da se brinu za nas, da im je stalo do nas, da nas prihvaćaju kakvi jesmo, da se u njih možemo pouzdati, da smo uzajamno važni jedni drugima, da smo jako povezani i činimo mnogo jedni drugima. Uopće ili uglavnom ne doživljava takvu podršku 3% mladih Riječana, dok uglavnom ili u potpunosti osjeća podršku prijatelja 79% mladih (ostali su neodlučni).
Podrška kolega podrazumijeva osjećaj prihvaćenosti, subjektivni osjećaj da smo važni svojim kolegama, da iskazuju brigu prema nama, da se u njih možemo pouzdati, da nas vole i cijene te da smo bliski s njima. Podršku kolega uopće ili uglavnom ne doživljava 11% mladih, a uglavnom ili u potpunosti podršku kolega osjeća 60% mladih Riječana (ostali su neodlučni).
Savjet o tome kako ostvariti podržavajuće društvene mreže
Razumljivo je da u obiteljima s višim prihodima, članovi mogu jedni drugima pružati više podrške, nego u obiteljima s financijskim problemima. Dovoljno je da su ti prihodi barem prosječni. Znamo da na to još uvijek ne možete u većoj mjeri utjecati, ali način na koji možete osigurati takvo obiteljsko okruženje u budućnosti jest što bolje obrazovanje i dobivanje primjereno plaćenog zaposlenja. Razmislite o tom životnom cilju.
Ne dopustite si dugotrajnu nezaposlenost jednom kad završite s planiranim obrazovanjem ili ste ga već završili. Osobe koje su nezaposlene ne samo da imaju nižu razinu socijalne podrške unutar obitelji već i od kolega i prijatelja. Da bi uspjeli doživjeti socijalnu podršku kolega, moramo, dakako, ići u školu, studirati ili raditi.
Na kraju, i ovo istraživanje potvrđuje da se prijateljstva najčešće stvaraju u okruženju u kojem učimo ili radimo. Potrudite se održati ih tijekom života. Važna su.
Autori: prof. dr. sc. Igor Kardum, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i dr. sc. Kristina Dankić, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke
