Pismo
Iako mislim da sam trenutačno poprilično psihički zdrava, voljela bih uskoro krenuti na savjetovanje ili psihoterapiju, prvenstveno kako bih osvijestila svoje obrambene mehanizme ili obrasce ponašanja, popravila odnos s majkom, procesirala u potpunosti gubitak bliske osobe, ali i iskusila kako terapija izgleda (kao studentica psihologije). Zanima me kome se najbolje obratiti?
Odgovor
Hvala ti što si nam se obratila.
U prvoj rečenici si napisala kako smatraš da si “poprilično zdrava” pa ću pretpostaviti da u tom slučaju govoriš o mentalnoj i fizičkoj dobrobiti koju trenutačno osjećaš. Jedan od najčešćih mitova koje često znamo čuti u općoj populaciji i pročitati u određenim tekstovima (čitaj po želji: člancima ili knjigama) jest da u proces psihoterapije ulazimo kada imamo određenih smetnji u svakodnevnom funkcioniranju. Iako će neki potražiti stručnu pomoć kada primijete određene teškoće s kojima se teže suočavaju ili nisu zadovoljni kako postupaju u određenim situacijama, psihoterapija ipak nije ograničena samo na osobe koje se suočavaju s određenim problemima u svakodnevici. Psihoterapija može koristiti u samospoznaji, otkrivanju vlastitih potencijala i motivacija, kao i osvještavanju te boljem razumijevanju sebe i svoje okoline.
Napisala si da si studentica psihologije, a upoznata sam da tijekom studija često učimo i čujemo o različitim psihološkim pravcima. U nastavku ću ti ukratko opisati psihoterapijske pravce čije edukante možeš potražiti u riječkom prstenu. Naše kolegice i kolege djeluju na različite načine: u zdravstvenim institucijama, centrima za mlade, privatnoj praksi i volonterskim grupama pa u tekstu ne bih htjela poimence izdvajati određene ljude, već ću se više usmjeriti na opis psihoterapijskih pravaca koje naši kolege prakticiraju u ovom podneblju. Da bih olakšala snalaženje u tekstu (ali i za zadovoljenje osobne potrebe za redom i strukturom), psihoterapijske pravce numerirat ću, ali brojčane vrijednosti nisu povezane s onim što mislim da bi bilo najbolje za tebe. Smatram da je odabir psihoterapijskog pravca, a uz to i psihoterapeuta osobni izbor te ga kao takvog poštujem. Svi se mi razlikujemo i svatko od nas ima svoja očekivanja što želi od psihoterapeuta i što želi doživjeti u psihoterapiji. Stoga mi se ne čini korisnim nametnuti ti svoje mišljenje, već ću te u ovom tekstu pozvati da pokušaš sama procijeniti što ti se više sviđa ili s kojim se pretpostavkama pojedinog pravca slažeš. Smatram da su to najvažniji odgovori koje si možeš dati prije negoli se konačno odlučiš s kojom kolegicom ili kolegom želiš ići na put istraživanja same sebe i svoje okoline.
1. PSIHOANALIZA
Psihoanaliza je vrsta psihoterapijskog pravca što ga je krajem 19. st. razvio Sigmund Freud koji ističe važnost triju unutarnjih koncepata: ida, ega i superega. Tijekom terapije analitičari se većinom koriste tehnikama kojima se nastoji prodrijeti do našega nesvjesnog dijela uma. Uz pomoć stručnjaka-analitičara možemo steći novi uvid u nesvjesne dijelove svojih poteškoća tako da u sigurnom okruženju postupno postajemo svjesni svojega unutarnjeg, nesvjesnog dijela sebe. Neke od tehnika koje se primjenjuju tijekom analize jesu tumačenje snova i slobodne asocijacije koje trebaju pomoći pojedincu u samootkrivanju svojih nesvjesnih motiva i želja.
Ako te zanima više detalja o psihoanalizi, upućujem te na web-stranicu: https://www.hpsg.hr/psihoanaliticari/
2. GEŠTALT-PSIHOTERAPIJA
Geštalt-psihoterapija je vrsta humanističke terapije u kojoj se naglasak stavlja na dva ključna koncepta: stvaranje odnosa i usmjerenost na sadašnji trenutak. Stvaranjem odnosa, tj. kontakta s drugom osobom možemo postići promjene u svojoj neurobiološkoj osnovi, što posljedično mijenja naše psihološko i emocionalno stanje te se sukladno tome opažaju vidljive promjene u našem ponašanju, ali i doživljavanju situacija. Uz kontakt, geštalt-terapeuti usmjeravaju pojedinca na povećanje svjesnosti o sadašnjem trenutku, odnosno bivanju u “ovdje i sada”. Tijekom terapije koriste se različite tehnike kojima se nastoji usmjeriti pojedinca na pojačavanje svjesnosti o iskustvu u sadašnjem trenutku. Jedna je od pretpostavki upravo ta da što više postajemo svjesni osobnog djelovanja u određenom trenutku, više prihvaćamo osobnu odgovornost o vlastitu djelovanju u različitim situacijama u kojima djelujemo. Povećavanjem svjesnosti o tome što jest, što biramo i spoznajom koje su naše odgovornosti te uz to ostvarivanjem kontakta s drugom osobom možemo doživjeti promjene u svom ponašanju i doživljavanju.
Više o geštalt-terapiji možeš pronaći na web stranici: https://gestalt-drustvo.hr/o-gestalt-psihoterapiji/kratak-uvod-u-gestalt-terapiju/
3. KOGNITIVNO-BIHEVIORALNA TERAPIJA
Kognitivno-bihevioralni terapeuti u svom radu s klijentima ističu povezanost ponašanja, misli i emocija te uz pomoć tehnika kojima djelujemo na svoje ponašanje ili misli možemo postići željenu promjenu. Terapeut nastoji usmjeriti klijenta na prepoznavanje svojih iskrivljenih automatskih misli te zajedničkim radom nastoje istražiti i zamijeniti neadekvatne misli onima koji su adekvatnije. Kognitivno-bihevioralna terapija obuhvaća i neke novije pravce u kojima je također naglasak na kognitivnim (ili misaonim) procesima, no u radu se više koriste tehnikama poput mind fulnessa ili razvijanja suosjećanja (to su terapije poput Compassion focused therapy (CFT) ili Acceptance and Commitment Therapy (ACT) ).
Ako te zanima kognitivno-bihevioralna terapija ili neke druge troslovne akronimske kratice, više informacija možeš potražiti na ovoj web stranici: https://cabct.hr/savjetovaliste/sto-je-bkt
4. KIBERNETIKA I SISTEMSKA TERAPIJA
Kibernetika i sistemska terapija uvažava i koristi spoznaje iz raznih teorija koje nam pomažu u razumijevanju složenosti ljudske prirode. Na početku terapijskog procesa klijent postavlja ciljeve koje želi postići terapijskim radom te psihoterapeut i pojedinac zajedničkim resursima i motivima nastoje postići željenu promjenu. Tijekom terapijskog rada koriste se razne tehnike među kojima je hipnoterapija te usmjerenost na dijalog između dviju jedinki.
Više informacija o učenju koje se veže za kibernetiku i sistemsku terapiju možeš pronaći na web-stranici: https://ukpo.hr/o-skoli/
Umjesto konačnog zaključka i konkretnog savjeta u koji bih te pravac uključila i koju bih ti kolegicu ili kolegu preporučila, htjela bih te ostaviti s mišlju da koji god psihoterapijski pravac ili kojega god psihoterapeuta odabereš, nećeš pogriješiti. Pri odabiru i ostajanju u terapijskom radu važno je da smo zadovoljni, da se osjećamo ugodno i sigurno dijeleći s drugom osobom (psihoterapeutom) svoje intimne misli i osjećaje.
Psihoterapijski proces je većinom dijalog između dviju osoba, a jedino što se može razlikovati jest način kako će razgovor teći i kojim će se tehnikama psihoterapeut koristiti kako bi zajednički postigli željeni cilj.
“Ljudi često pitaju nas psihoterapeute kojoj vrsti pripadamo. Svi mi imamo vlastiti stil, ali čini se da smo skloni pretpostaviti da moramo biti terapeuti određene vrste. Kakva šteta resursa, kakva šteta ljudskih sposobnosti, da se mi terapeuti moramo smjestiti u male kutije s različitim nazivima na njima. Nakon godina koje smo proveli učeći ne bismo li postali terapeuti, moramo postati ova ili ona vrsta terapeuta, umjesto da postanemo ljudskim terapeutima! Terapeuti koji besprijekorno ulaze u interakcije sa svakim pacijentom koji nam uđe kroz vrata.”
Prof. Graham Barnes
Želim ti svu sreću u daljnjem procesu samospoznaje, kao i u nastavku života! 😊
Gracia Dekanić Arbanas, mag. psych.
