Pomoć u organiziranju

Pismo

Trebao bih pomoć u organiziranju vlastitog centra. U dužoj sam vezi koja se trenutačno mora provoditi na daljinu. Istodobno, proživljavam velike promjene i razočaranja u životu (prije svega razočaranja svojom nemogućnosti da napredujem i podignem neke životne situacije na višu razinu). To se odražava na moje mentalno zdravlje – osjećam da mi treba utjeha i pomoć, no istodobno je ne dobivam od partnerice jer se ona sada brine za neke svoje životne situacije. Pritom mi se javlja djetinji osjećaj – da ja drugima jesam na raspolaganju, a oni meni nisu u jednakoj mjeri kada je to potrebno. Ukratko, znam da osjećaj nije zdrav i volio bih si pojasniti da je nalaženje vlastitoga centra i briga za sebe ono čemu je zdravo težiti, a ne reflektirati sebe i svoja stanja kroz druge. Trenutačno osjećam da njegujem odnos codependencyja, a spreman sam vježbati na sebi. S obzirom na to da ne mogu racionalizirati ljutnju i povrijeđenost zbog toga “što ja radim na drugima, dok drugi rade na sebe, a to radi na meni?”, postoje li neke vježbe ili drugi elementi koji mi mogu stvoriti osjećaj važnosti rada na sebi, kao i potrebe da stvorim odmak prema sebi bliskima, u kojem bih si objasnio nešto na tragu “okej je da pomažem ljudima ako ja to želim, ali to ne znači da moram dobiti nešto zauzvrat”. Hvala.

Odgovor

Vrlo si jasno postavio što očekuješ od mog odgovora i u kojem dijelu svogA života želiš pomoć:

1.    organiziranje vlastitoga centra;

2.    potreba za utjehom i pomoći oko aktualnih (stresnih?) životnih situacija;

3.    odnosi s drugima, točnije, postavljanje jasnih „granica“ u odnosima s drugima.

S obzirom na to da na osobnom planu težim strukturiranju, tako bih pristupila i odgovoru na tvoje pismo pa bih krenula kronološkim redoslijedom kako si i ti navodio svoje teškoće u upitu.

1.    Organiziranje vlastitoga centra.

Nisam sigurna da razumijem što bi to točno značilo: želiš li otvoriti neki svoj „centar za…“ i krenuti u poduzetnički pothvat ili to podrazumijeva da bi više želio upoznati sebe i istražiti svoj identitet? S obzirom na to da si u daljnjem tekstu ponovno upotrijebio istu riječ „… nalaženje vlastitoga centra i briga za sebe…“ pretpostaviti ću da „centar“ u ovom kontekstu znači „identitet“ (osim toga, za ovo prvo nisam ni kompetentna pisati 😊 ). Izgradnja vlastita identiteta proces je koji započinjemo još u pubertetu kada počinje naše osamostaljivanje i odvajanje od roditelja. Tada istražujemo što vole naši prijatelji, ljudi koji su nam važni i preispitujemo se pronalazimo li se u njihovim preferencijama. U početnim, pubertetskim godinama glavni orijentir za izgradnju svog identiteta jesu upravo svi ti ljudi koji nas okružuju (prijatelji, roditelji, rodbina…). Što smo stariji, sakupljamo više iskustva i gradimo svoja uvjerenja i stavove prema kojima želimo dalje živjeti. Gradnjom identiteta spoznajemo tko smo, što zasigurno nije lak i jednostavan odgovor. Možemo reći da smo izgradili identitet onda kada imamo osjećaj da unutar nas postoji neka „unutarnja jezgra (ili čitaj: centar)“ koji u nama budi osjećaj sigurnosti. Tada imamo jasno i organizirano shvaćanje tko smo, što želimo i što želimo postići u budućnosti. U određenim razdobljima, kada recimo mijenjamo fakultet, zapošljavamo se, preispitujemo partnerski odnos, možemo osjećati tjeskobu u vezi s identitetom. U tim trenucima može se dogoditi da težimo ispunjenju dvaju suprotstavljenih uvjerenja (npr. „Želim se vjenčati i osnovati svoju obitelj, no želim i uživati u vremenu koje imam samo za sebe.“). Tada je dobro da zastanemo na trenutak i procijenimo koje vrijednosti su nam važnije te donesemo konačnu odluku.

Na putu upoznavanja samoga sebe moguće je da će pomoći drugi ljudi koji te okružuju i iskustva koje si doživio, no upoznavanje samoga sebe kreće i iz naših misli, iz našeg viđenja nas samih. Ako je moguće, zamolila bih te da izdvojiš trenutak i uzmeš papir i olovku. Papir podijeli na dva stupca pa jedan stupac nazovi „VRLINE“, a drugi „MANE“. To bi otprilike izgledalo ovako:

VRLINEMANE
                         
 

Nakon što to učiniš, pokušaj uzeti dovoljno vremena da u stupcu „VRLINE“ upišeš sve svoje osobine i ponašanja koje cijeniš, koje smatraš pozitivnima, odnosno koje poštuješ kod sebe. S druge strane, u stupcu „MANE“ upiši sve one svoje osobine i/ili ponašanja koje smatraš negativnim, koje ne podržavaš i ne poštuješ. Moguće je da ti bude teško sjetiti se, no ako se to dogodi, slobodno ostavi papir sa strane pa dovrši poslije. Katkad iznenadimo sami sebe kad vidimo što smo sve zapisali i koje je naše mišljenje o nama samima.

2.    Potreba za utjehom i pomoć oko aktualnih stresnih životnih situacija

Primanje podrške od drugih, nama bitnih ljudi predstavlja nam zaštitni faktor za adekvatnije suočavanje s raznim stresnim situacijama u kojima se nalazimo. U ovom pismu nisi konkretno opisao o kojim je situacijama riječ, no tu prepuštam tebi da si jasnije postaviš i definiraš što su to za tebe (trenutačno) životne situacije u kojima tražiš nečiju pomoć? Ako voliš pisati, pokušaj ponovno uzeti papir i zapiši situacije u kojima bi htio primiti nečiju podršku. Možeš zapisati u obliku natuknica, numerički ih poslagati ili upotrijebiti neki manje strukturiran način 😊 .

Svatko je od nas okružen nekolicinom ljudi koje imamo uz sebe (netko više, netko manje), no svi ti ljudi u našem životu imaju svoju ulogu. Netko je zabavljač, netko je rame za plakanje, netko je poduzetan, netko nas motivira… Sve nam te osobe pružaju podršku na neki svoj način i mi to vrlo dobro prepoznajemo. Potaknula bih te da pokušaš što bolje ispuniti dolje navedeni obrazac. Zadatak nije zahtjevan, od tebe se očekuje da u svakoj kućici navedeš ime barem jedne osobe iz tvoga kruga bliskih osoba za koje smatraš da ti pružaju pojedinu vrstu podrške. Kućice su podijeljene na 4 različite vrste podrške koje možemo primiti od naših bliskih osoba: praktična, informacijska, zabavna i emocionalna. Praktična podrška je upravo ona vrsta podrške koju primamo kada želimo npr. složiti stol koji smo naručili iz salona namještaja, informacijsku podršku će nam pružiti osoba koju uvijek pitamo za bilo što jer smatramo da ona sve zna (a nije Google!). Zabavna podrška je vrsta podrške u kojoj od osobe primamo veselje i druženje. Takvu vrstu podrške pružaju upravo oni prijatelji ili bliske osobe koje pozivamo kada se želimo zabaviti i odmaknuti od svakodnevnih briga. Emocionalnu podršku primamo od osobe koju smatramo „najboljim ramenom za plakanje“, onu koja će nas utješiti i saslušati, a možda čak i razumjeti. Moguće je da će jedna osoba biti zapisana u više kućica, a moguće je da će jedna osoba imati svoju kućicu. Dobro je znati kako ove kućice nisu striktne te ne znači da se osobe koje si trenutačno smjestio u jednu kućicu neće seliti i u druge kućice tijekom života, odnosno idućeg razdoblja. Odnos nikad nije jednostran pa je nerealno očekivati da će se osoba uvijek jednako odnositi prema nama.

ZABAVNA PODRŠKA      

     
INFORMACIJSKA PODRŠKA

PRAKTIČNA PODRŠKA        

   
EMOCIONALNA PODRŠKA

3.    Postavljanje jasnih granica u odnosima s drugima

Suživot s drugim ljudima nije uvijek jednostavan, no život bez drugih ljudi nije potpun. Zbog tog se razloga tijekom cijelog života učimo razvijati i biti u skladu s drugima oko sebe. U interesu nam je održati sklad i ravnotežu kako bismo se osjećali ugodnije u prisutnosti drugih pa se katkad dogodi da odustanemo od svojih želja i zanemarimo svoje potrebe ili potisnemo svoje osjećaje kako bismo udovoljili drugome. Dugoročno gledajući, to nam neće pomoći da izgradimo svoj identitet, već će nas činiti još zbunjenijima i frustriranima. Da bismo izbjegli te neugodne emocije i pomogli sebi u izgradnji jasnog identiteta, poželjno je naučiti postaviti granice između sebe i drugih. Granice u tom kontekstu mogu zvučati grubo, no s druge strane mogu nam pomoći da se zbližimo s nekim osobama. Pri postavljanju granica želimo poslati poruku drugoj osobi da je poštujemo i cijenimo, no od nje očekujemo da i ona poštuje nas. U kontaktu s drugima možemo se voditi trima koracima kako bismo lakše usvojili adekvatno postavljanje granica:

1.    Priznaj tuđi osjećaj (npr. Vidim da si uznemirena zbog puno obaveza koje trenutačno imaš.)

2.    Odredi granicu (npr. Htio bih da sada, ipak, izdvojimo vrijeme samo za nas dvoje i zajedno sudjelujemo u odabiru restorana u koji želimo otići)

3.    Ponudi opciju (npr. Važno mi je čuti što te uznemiruje pa predlažem da mi sutra ujutro za kavom ispričaš zbog čega si uznemirena)

Pri postavljanju granica ključno je uvažiti sebe i uvažiti drugoga na zadovoljavajući (asertivan) način.

Nadam se da ćeš čitajući moj odgovor pronaći nešto zadovoljavajuće za sebe i uspjeti odgovoriti na barem neka pitanja o osobnom rastu.

Za kraj bih s tobom željela podijeliti jedan citat: „U konačnici, mi smo dizajnirani da volimo i da budemo voljeni,  i kada je to ispunjeno, funkcionirat ćemo na najbolji mogući način, i psihološki i fizički.”

Sretno!

Gracia Dekanić Arbanas, mag. psych.

Podijeli s prijateljima

Slučaj je hitan i ne možeš čekati odgovor?

Ako je slučaj iznimno hitan i ne možeš čekati na naš odgovor, a ti ili netko u tvojoj blizini nalazite se u neposrednoj opasnosti, odmah nazovi 112 ili drugu hitnu službu.

Za pomoć u svim hitnijim slučajevima možeš koristiti i besplatnu mobilnu aplikaciju Heroes Nearby koja spaja ljude koji trebaju pomoć sa zajednicom lokalnih Heroja – prijateljima, članovima obitelji, službama, a po želji i s profesionalcima te dobrim ljudima u tvojoj neposrednoj blizini.

Skip to content