Ne znam zapravo što me ne muči…

Pismo

Ne znam zapravo što me ne muči, od obiteljskih problema do problema u vezi i na poslu… Imam osjećaj kao da sam manje vrijedna od drugih i da treba da me nema. U zadnje vrijeme pijem jako puno persen tableta i brufena jer mi jedino to pomaže da ostanem smirena i ne uradim si nešto loše.

Odgovor

Prema tvom upitu primjećujem kako smatraš da postoji više problema s kojima se trenutačno suočavaš: u obitelji, na poslu, u vezi. Katkad se svatko od nas u određenome životnom razdoblju suočava s više teškoća i čini nam se kao da ne znamo kako dalje. Da bismo lakše došli do zaključka i suočili se sa situacijom koja nas trenutačno muči, poželjno je jasnije opisati što je to što nas najviše brine. Ako je moguće, uzmi papir i olovku te pismenim putem pokušaj odgovoriti na sljedeća pitanja:

1.    Kako se osjećaš?

2.    Tko su osobe zbog kojih se brineš? Na koji način su ti te osobe važne?

3.    Što te najviše zabrinjava?

4.    Što je najgore što predviđaš da bi se moglo dogoditi? Kolika je vjerojatnost da će se upravo to najgore ostvariti (zapiši u postotku od 0% do 100%)?

Da bismo se mogli sjetiti načina kako riješiti neki problem, naš um doziva sva protekla sjećanja iz sličnih situacija u kojima smo se već jednom našli. Drugim riječima, prisjećamo se situacija koje su se dogodile u prošlosti i pokušavamo se prisjetiti kako smo ih riješili da bi nam upravo takvo rješenje moglo eventualno pomoći u trenutačnoj situaciji. Je li u prijašnjim životnim razdobljima bilo određenih trenutaka sličnih sadašnjima? Kako si to tada rješavala? Što ti je pomoglo, a što nije? Je su li ti neke osobe pružile podršku?

U razdobljima kada se osjećamo nesigurno, zabrinuto, ustrašeno ili tjeskobno, očekujemo da ćemo iskazati određene tjelesne, psihološke i emocionalne reakcije. Neke osobe mogu reagirati iskazivanjem bolova u trbuhu, glavoboljama, bolovima u ramenima ili mogu biti plačljive, razdražljive ili se udaljiti od drugih. Ti si navela da uzimaš lijekove koji ti pomažu da se osjećaš mirnije. Lijekovi nam mogu pomoći u uklanjanju ili ublažavanju simptoma koje trenutačno doživljavamo, ali ne mogu riješiti uzrok problema. Zanima me postoje li ipak neke osobe iz tvoje blizine koje bi ti mogle pružiti utjehu i podršku u situaciji u kojoj se trenutačno nalaziš. Postoji li netko s kim možeš podijeliti svoje osjećaje i izraziti svoje misli? Neke osobe u stresnim situacijama odbijaju izraziti svoje osjećaje i podijeliti ih s drugima. Upravo tada se možemo osjećati još više usamljenima jer se udaljavamo od drugog time što prešućujemo svoje misli i osjećaje. Moguće je da predviđamo kako nam nitko ne može pomoći i kako neće znati reći prave riječi, no istina je takva da izražavanjem svojih osjećaja osobi kojoj vjerujemo, razvijamo veći osjećaj sigurnosti, osjećamo se mirnije i prepoznajemo da postoje i druge osobe koje nas mogu razumjeti ili barem saslušati.

Svatko od nas odgovoran je za sebe te imamo tu moć da djelujemo na vlastito mentalno (i fizičko) zdravlje. U tu svrhu možemo činiti razne aktivnosti kojima ćemo djelovati na raspoloženje i pomoći u efikasnom suočavanju sa stresnim situacijama. Postoji više tehnika kojima se možemo koristiti kako bismo se uspješnije (i zadovoljavajuće) nosili sa stresnim situacijama. Općenito govoreći, takve tehnike možemo podijeliti u tri kategorije: tehnike koje nam pomažu u suočavanju s osjećajima, tehnike koje nam pomažu u rješavanju određenog problema i tehnike izbjegavanja. Detaljniji opis tehnika slobodno potraži u  tablici.

Tehnike usmjerene na suočavanje s osjećajimaTehnike usmjerene na rješavanje problema
· Korištenje humora
· Gledanje humoristične serije ili filma · Traženje utjehe u drugom
· Traženje podrške od druge osobe · Prihvaćanje situacije
· Usmjeravanje pažnje na obavljanje drugog zadatka da odvratimo misli s trenutačne situacije
· Razmišljanje o pozitivnim sjećanjima ili pozitivnim mislima · Bavljenje fizičkom aktivnošću poput trčanja, plesa, joge…
· Izvođenje tehnika relaksacije
· Izlaženje u šetnju sa psom ili provođenje vremena s kućnim ljubimcima
· Pisanje o osobnim osjećajima ili mislima koji nas trenutačno preplavljuju ili opterećuju
· Pisanje plana rješavanja situacije tako da problem razdijelimo u manje, specifične zadatke koje realno možemo učiniti te djelovati prema zadanom planu
· Asertivno komuniciranje  
· Usmjeravanje na daljnje korake koje trebamo izvoditi
· Organiziranje vremena kako bismo si pomogli u rješavanju određenog problema
· Traženje konkretnog savjeta od starijih ili iskusnijih kolega
· Traženje pomoći u rješavanju problema

Nema jasne smjernice kada se kojim tehnikama trebamo koristiti. Na temelju naše osobnosti, dosadašnjih načina suočavanja sa stresom i situacije u kojoj se nalazimo odabiremo tehniku koju želimo primijeniti, a koja bi nam najviše olakšala nošenje sa situacijom. Primjerice, ako nas na poslu šef kritizira, možda ćemo zatražiti konkretan savjet iskusnijeg kolege (tehnika usmjerena na rješavanje problema), a nakon posla ćemo ići trčati (tehnika usmjerena na suočavanje s osjećajima). Na temelju istraživanja može se preporučiti da se u poslovnim situacijama češće koriste tehnike koje nam pomažu u rješavanju određenog problema, a u svim drugim situacijama (obitelj, partnerski odnos…) preporučuje se češće korištenje tehnika suočavanja s osjećajima. Ovakav nalaz istraživanja svakako nije isključivo pravilo kojim se moramo voditi. Važno je da osluškujemo sebe i procijenimo situaciju u kojoj se trenutačno nalazimo te na temelju takvih faktora donesemo konačnu odluku o odabiru tehnike. Katkad će se, ipak, htjeti izbjeći suočavanje usmjereno na osjećaje ili rješavanje konkretnog problema pa će se pribjeći korištenju strategija izbjegavanja.

Htjela bih te potaknuti da ponovno pročitaš tablicu u kojoj su navedene i kategorizirane aktivnosti koje možemo učiniti kako bismo se uspješnije nosili sa stresom te da zaokružiš one tehnike kojima si se dosad već koristila. Te liste nisu konačne pa ako se prisjetiš još nekih aktivnosti koje si činila, a koje nisu navedene, slobodno ih upiši u tablicu.

Hvala što si nam se obratila i nadam se da ćeš u ovom odgovoru pronaći nešto za sebe. Svakako bih te htjela uputiti da se, ako primijetiš da su osjećaji preplavljujući i da ne možeš sama pronaći način kako se nositi sa situacijom u kojoj se nalaziš, slobodno obratiš stručnjacima mentalnog zdravlja (psiholozima ili psihijatrima). U riječkom krugu postoji nekoliko udruga koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja, postoje psiholozi koji rade u bolnici, a kod kojih se također možeš javiti ili psiholozi koji rade u privatnim praksama.

Za kraj bih htjela podijeliti budističku poslovicu: Ako se situacija može riješiti, nemoj se brinuti. Ako se situacija ne može riješiti, nemoj se brinuti.

Gracia Dekanić Arbanas, mag. psych.

Podijeli s prijateljima
Share on whatsapp
Share on email
Share on facebook
Share on twitter

Slučaj je hitan i ne možeš čekati odgovor?

Ako je slučaj iznimno hitan i ne možeš čekati na naš odgovor, a ti ili netko u tvojoj blizini nalazite se u neposrednoj opasnosti, odmah nazovi 112 ili drugu hitnu službu.

Za pomoć u svim hitnijim slučajevima možeš koristiti i besplatnu mobilnu aplikaciju Heroes Nearby koja spaja ljude koji trebaju pomoć sa zajednicom lokalnih Heroja – prijateljima, članovima obitelji, službama, a po želji i s profesionalcima te dobrim ljudima u tvojoj neposrednoj blizini.

Skip to content