Mučim se sa shvaćanjem svoga roda…

Pitanje

Imam šesnaest godina. Jako, JAKO mi je teško već duže vrijeme jer se mučim sa shvaćanjem svoga roda. Ne znam s kime da razgovaram i teško mi je razlikovati svoje prave osjećaje i pretjerano razmišljanje. Bojim se da je sve samo faza. Zbog toga ne želim ni sa kim o tome razgovarati.

Odgovor

Adolescencija je sama po sebi životno razdoblje koje je često vrlo zbunjujuće, prepuno promjena, novosti koje nam se događaju. Ako se u ove preokupacije još uključi zbunjenost vezana za vlastiti rodni identitet, odgovor na pitanje tko sam i tko želim biti postaje još složeniji i mladoj osobi može uzrokovati velik stres.

U svakom slučaju, čini se da se sve više mladih suočava s takvim pitanjima. Neka istraživanja kažu da je posljednjih nekoliko godina zabilježen velik porast broja tinejdžera koji propituju svoj spol i rodni identitet.

Stručnjaci vjeruju da je to zato što društvo sve više prihvaća razlike u rodnom identitetu, dok drugi vjeruju da, posebno mladi ljudi, odbacuju muški i ženski spol i rod kao jedini identitet.

Što zapravo podrazumijevanju pojmovi spol, spolnost (seksualnost) i rod?

Nije čudno što o tome puno razmišljaš i teško razlikuješ svoje osjećaje, to je područje koje je predmet mnogih rasprava u današnjem društvu. U popularnoj se kulturi rod i spol često koriste kao sinonimi, kao da se odnose na istu stvar.

Zato je važno pojasniti:

Spol se odnosi na biološke atribute i karakteristike koje označavaju određenu osobu kao muško ili žensko. Spolnost se odnosi na izražavanje osjećaja, misli i ponašanja kao muškaraca ili žena. To uključuje naše osjećaje privlačnosti, zaljubljenosti i ponašanja u intimnim odnosima. Rod se pak odnosi na socijalno konstruirane razlike i nejednakosti između muškaraca i žena (primjerice kako se trebaju oblačiti ili ponašati). Ove ideje i očekivanja naučeni su u obitelji, od prijatelja, vjerskih i kulturnih ustanova, škola, na radnim mjestima i putem medija. Učestalo je razmišljanje da postoje samo dva roda s kojima se ljudi poistovjećuju, bilo muški ili ženski. To uvjerenje naziva se rodna binarnost.

No, zapravo, čini se da postoji puno mogućih rodnih identiteta. Često se kaže da je rod spektar – da između nekih krajnjih oblika muškog i ženskog postoje identiteti koji nisu u potpunosti ni muški ni ženski, ali se svi mogu opisati kao neka “kombinacija” muških i ženskih identiteta koje definira društvo.

Tijekom života dobivamo poruke od svoje obitelji, medija i društva o tome kako bismo se trebali ponašati kao muškarci i kao žene i kako bismo se trebali odnositi prema ženama i drugim muškarcima. Važno je razumjeti da, iako postoje razlike između muškaraca i žena, mnoge od tih razlika stvorilo je samo društvo i one nisu sastavni dio naše prirode ili biološkog sklopa. Usprkos tome, te razlike imaju velik utjecaj na svakodnevni život muškaraca i žena te odnose između njih.

Primjerice, od muškarca se često očekuje da je uvijek jak i dominantan u svojim odnosima s drugima, uključujući i odnose s njegovim intimnim partnericama. Istodobno, od žene se često očekuje da bude blaga, ljubazna, čak i pokorna pred autoritetom muškarca. Ta se pravila katkad nazivaju „rodne norme“ jer govore o tome što je „normalno“ da muškarci misle, osjećaju i kako da se ponašaju, a što je „normalno“ za žene. Te norme, međutim, često mogu ograničavati muškarce i žene pokušavajući ih zadržati unutar ograničenja fraze „ponašaj se kao muškarac“ ili „ponašaj se kao žena/dama“, s posljedicama koje se očituju u njihovu donošenju odluka, u njihovu zdravlju i njihovim vezama.

Svaka je osoba jedinstvena, ne postoje dva identična rodna identiteta, a svi su identiteti jednaki, stvarni i zaslužuju jednako poštovanje. Rodni identitet odnosi se na to kako se doživljavaš, unatoč onome što društvo očekuje.

Shvaćanje da tvoj rodni identitet ne odgovara ulogama, očekivanjima i stereotipima koje ljudi imaju o dodijeljenom ti spolu i rodu može biti zbunjujuće i uznemirujuće. Kao rezultat toga, možeš osjećati pritisak ili strah zbog izražavanja svoga rodnog identiteta. No osjećaj da možeš pokazati svoj pravi rodni identitet važan je za tvoje emocionalno i mentalno zdravlje. Imaj na umu i da je normalno i da se puno puta predomisliš u načinu na koji definiraš i izražavaš svoj rodni identitet.

Da bismo sebe razumjeli treba nam vremena, a katkad i nečija pomoć. Iako ti se čini da je ovo tek faza o kojoj ne treba ni sa kime razgovarati, vjerujem da znaš da je ipak lakše brige i pitanja podijeliti s nekim, nego ih držati u sebi. U Rijeci djeluje Udruga Lori kojoj se možeš obratiti za savjet. Puno je lakše razgovarati o nekoj temi kada znaš da te sugovornik razumije i može ti ponuditi neku novu perspektivu.

Korisni linkovi:

http://www.lori.hr/hr/psihologija-lgbtiq/psiholosko-savjetovaliste

http://www.lori.hr/hr/psihologija-lgbtiq/peer-savjetovaliste

http://www.lori.hr/hr/psihologija-lgbtiq/psiholoski-centar/lgbtiq-friendly-psiholozi/86-primorsko-goranska

Preporuka za gledanje:

Ivona Maričić Kukuljan, dipl. psiholog

Podijeli s prijateljima
Share on whatsapp
Share on email
Share on facebook
Share on twitter

Slučaj je hitan i ne možeš čekati odgovor?

Ako je slučaj iznimno hitan i ne možeš čekati na naš odgovor, a ti ili netko u tvojoj blizini nalazite se u neposrednoj opasnosti, odmah nazovi 112 ili drugu hitnu službu.

Za pomoć u svim hitnijim slučajevima možeš koristiti i besplatnu mobilnu aplikaciju Heroes Nearby koja spaja ljude koji trebaju pomoć sa zajednicom lokalnih Heroja – prijateljima, članovima obitelji, službama, a po želji i s profesionalcima te dobrim ljudima u tvojoj neposrednoj blizini.

Skip to content