Određena razina stresa, koja zapravo odražava naša nastojanja da se prilagodimo neizbježnim promjenama u svojoj fizičkoj i socijalnoj okolini, normalan je dio svakodnevnog života.
Kada govorimo o stresu, govorimo o doživljaju tjelesne, mentalne i emocionalne napetosti koja nastaje kada su zahtjevi koji se postavljaju pred nas prijeteći ili veći od naše sposobnosti prilagođavanja. Doživljaj stresa u pravilu izazivaju velike životne promjene, traumatski događaji, kronični stresni događaji i tzv. svakodnevne stresne situacije. Neke od velikih životnih promjena ili događaja koje tijekom života većina nas doživi jesu gubitak bliske osobe, teža ozljeda ili bolest, početak ili završetak školovanja, promjena mjesta stanovanja, vjenčanje ili rođenje djeteta. Velike krizne situacije i traume, kao što su prirodne (npr. potres) i tehnološke katastrofe, ratne i osobne traume (silovanje, zlostavljanje…), donose vrlo visok stupanj prijetnje našem psihičkom i/ili tjelesnom integritetu. Kronični stresni događaji podrazumijevaju životne teškoće koje traju duže vrijeme ili se učestalo ponavljaju u dužem razdoblju. Primjeri su takvih događaja dugotrajna kronična bolest, financijske poteškoće, nezadovoljavajući posao, loši stambeni uvjeti, obiteljski problemi, dugotrajne napetosti u međuljudskim odnosima i dr. I, na kraju, tu su i svakodnevni mali problemi, kao npr. manja razočaranja ljudskim postupcima, gužve u javnom prijevozu, buka i sl., koji također izazivaju stres.
Neki stručnjaci smatraju da je svaki događaj koji izaziva promjene i diskontinuitet u našem životu stresan jer dovodi do potrebe za prilagođavanjem. Drugim riječima, stresnost različitih situacija može se definirati količinom promjene koju te situacije zahtijevaju od nas. Vidimo da čak i promjene koje doživljavamo kao vrlo pozitivne, npr. udaja/ženidba, završetak školovanja, pronalaženje unosnog i prestižnog posla, preseljenje u bolji dio grada, pa čak i rođenje željenog djeteta, mogu dovesti do stresnih odgovora. Iako su ugodne, uključuju promjene koje su same po sebi izvori stresa.
Kakvi smo kada smo pod stresom
Zasigurno uznemireni, prekomjerno osjetljivi, skloni pretjeranom reagiranju i netolerantni na tuđe ometanje dok nešto radimo. Vrlo vjerojatno osjećamo opću mentalnu iscrpljenost, a istodobno i nemogućnost da se opustimo i smirimo.
Danas se zna da je psihosocijalni stres rizičan faktor za zdravlje općenito, prije svega za zdravlje mišićno-koštanog sustava, srca i krvožilnog sustava, endokrinog, probavnog, reproduktivnog i živčanog sustava. Stres ima važnu ulogu i u nastanku i održavanju brojnih socijalnih problema kao što su smanjena radna uspješnost, nasilje i zlostavljanje drugih, maloljetnički kriminal, zloupotreba sredstava ovisnosti itd.
Neki su od nas više, neki manje otporni na stres
Oni koje karakterizira viša otpornost nastojat će utjecati na ishode životnih događaja, bit će u njih aktivno uključeni i nastojat će iz njih, bili oni pozitivni ili negativni, nešto naučiti. Takve su osobe spremne za izazove, fleksibilne za promjene, imaju povjerenje u vlastitu sposobnost ostvarenja planova, vrednuju trud i zalaganje koje su u to uložile i sposobne su tražiti tuđu pomoć u situacijama koje to iziskuju. Osobe s višom otpornošću na stres bolje su raspoložene, imaju razgranatiju mrežu socijalne podrške i općenito se brže prilagođavaju novim situacijama. Takve osobe lakše uče nove vještine i otvorenije su za nova iskustva.
Nasuprot njima, oni manje otporni na stres češće doživljavaju bespomoćnost, češće se povlače iz životnih situacija i češće ih doživljavaju kao prijeteće.
Istraživanja pokazuju da čvrstoća ima pozitivan učinak na zdravlje, zdravstvena ponašanja, kao i na akademsku, radnu i sportsku uspješnost te na obiteljsko funkcioniranje.
Istraživanje o mentalnom zdravlju mladih Riječana
To je istraživanje pokazalo da 14% mladih Riječana uopće nije pod stresom, 44% ih doživljava stres u manjoj mjeri ili rijetko, 30% ih umjereno ili katkad osjeća stres, a 12% u velikoj mjeri ili često osjeća da je pod stresom. Djevojke znatno češće ili intenzivnije nego mladići doživljavaju stres. Uz to, što je dob djevojaka niža, doživljaj stresa je viši. Mladi koji žive u kućanstvima s ispodprosječnim prihodima doživljavaju višu razinu stresa od onih s prosječnim ili iznadprosječnim prihodima, ali razina stresa podjednaka je i kod onih s prosječnim i kod onih s iznadprosječnim prihodima.
Na sreću, među mladim Riječanima ustanovljeno je da ih je 22% u manjoj mjeri otporno na stres, prilično je na stres otporno 75% mladih, a izrazito otporno 3% mladih. Mladi s invaliditetom i/ili težom ili kroničnom bolesti manje su otporni na stres nego oni koji su zdravi. A oni koji se u svoje slobodno vrijeme bave nekom dodatnom aktivnosti, otporniji su na stres od onih koji se ničim ne bave.
Savjet za kraj
Podsjetimo, stres je neizbježan dio života. Da biste smanjili doživljaj stresa i povećali otpornost na stres kada do njega dođe – bavite se bilo kojom slobodnom aktivnosti koja vam se sviđa. To može biti neka sportska i rekreativna aktivnost koja vam je dostupna, bilo koji oblik umjetničkog i kreativnog izražavanja ili kakav drugi hobi. Bilo bi dobro naučiti i neku od tehnika opuštanja (mišićna relaksacija, pravilno disanje). Imate li većih problema s upravljanjem i suočavanjem sa stresom, potražite pomoć psihologa ili psihoterapeuta koji će vas naučiti učinkovitim strategijama nošenja s neizbježnim stresom, ali i nastojati poboljšati vašu otpornost na stres.
Autori: prof. dr. sc. Igor Kardum, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i dr. sc. Kristina Dankić, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke
