Mindfulness je postao iznimno popularna tema u psihologijskoj znanosti i praksi. Iako vuče korijene iz istočnjačkih tradicija, mindfulness kojim se sada bavimo neovisan je o vjerskom kontekstu.
Preveden na hrvatski jezik kao „usredotočena svjesnost“, mindfulness se odnosi na namjerno usmjeravanje pažnje i pozornosti na iskustvo sadašnjeg trenutka.
Zašto su neki više mindful od drugih
Gotovo svi imaju kapacitet za mindfulness, no postoje određene individualne razlike u mindfulnessu kao stabilnoj osobini ličnosti. Smatra se da te razlike potječu, između ostalog, i iz ranih iskustava, točnije, vezane su uz razvoj privrženosti u djetinjstvu.
Za one koji još ne znaju, privrženost se odnosi na afektivnu vezu između djeteta i njegova primarnog skrbnika (najčešće majke) u prvim godinama života. Dijete čiji je skrbnik dostupan, senzitivan i responzivan na njegove potrebe, razvija siguran stil privrženosti i osjećaj da je svijet sigurno mjesto. U suprotnome, dijete će razviti nesigurne oblike privrženosti koje karakteriziraju strah od odbacivanja i napuštanja ili odbojnost prema intimnosti i bliskosti.
Taj osjećaj sigurnosti dovodi do toga da netko poslije, tijekom života, može usmjeriti svoju pažnju na sadašnji trenutak ne brinući se o mogućem napuštanju i ne braneći se od prijetećih iskustava, što se događa onima koji su razvili nesigurni stil privrženosti. Dakle, dijete koje je odgajano s ljubavlju i podrškom potencijalno ima veći kapacitet za mindfulness, dok jedjetetu koje odrasta uz nasilje ili odbacivanje taj je kapacitet vjerojatno oštećen.
Ako si mindful, to je super jer…
Istraživanja pokazuju da izraženija osobina mindfulnessa ima pozitivan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje i na različite aspekte života. Dovodi do veće psihološke dobrobiti i većeg zadovoljstva životom, višeg samopouzdanja, bolje emocionalne regulacije, pa čak i zdravijih navika hranjenja.
Čini se da mindfulness služi kao sveobuhvatan okvir koji utječe na to kako emocionalno reagiramo na svakodnevne događaje. Element usmjeravanja pažnje na kontekst djeluje između dnevnih događaja i emocionalnih reakcija. Mindful osobe općenito doživljavaju manje negativnih, a više pozitivnih emocija. U životnim okolnostima koje nam se svima događaju, kad dnevni usponi nadmaše dnevne padove, mindful osobe zahvalnije su na usponima od drugih ljudi, a zna se da zahvalnost pridonosi našoj emocionalnoj i socijalnoj dobrobiti. Mindfulness nam pomaže i u stresnim situacijama potičući funkcionalne strategije nošenja sa stresom (suočavanje sa stresorom) umjesto nefunkcionalnih (bijeg od stresora). Primjerice, dokazana je zaštitna uloga mindfulnessa protiv psihološkog distresa uzrokovanog socijalnim distanciranjem i karantenom tijekom pandemije koronavirusa. Mindfulness dovodi i do pozitivnih ishoda u poslu kao što je povećana prilagodljivost te smanjenje stresa i izgaranja na radnome mjestu.
Osobina mindfulnessa povezuje se i sa zadovoljstvom romantičnim odnosima. Ima zaštitnu ulogu u romantičnim vezama, a može biti i amortizer konflikata; osobe s izraženijim mindfulnessom pokazuju adaptivne obrasce reagiranja tijekom samog konflikta i nakon njega. Također, pojedinci koji su više mindful, manje su skloni izražavati relacijsku agresiju (vrsta agresije kojoj je cilj narušavanje odnosa) prema romantičnom partneru. Po svemu sudeći, čini se da nam aspekt svjesnosti (svojstven mindfulnessu) pomaže u povećavanju kvalitete veze.
Za one koji su više mindfull
Ako ste u djetinjstvu bili izloženi ponašanju koje je pogodovalo razvoju vašeg kapaciteta za mindfulness, budite (jako) zahvalni svojim roditeljima. Time su vjerojatno prevenirali ili barem ublažili potencijalne neadaptivne psihološke ishode u vrijeme vaše adolescencije, kao što su agresija, depresija i suicidalne misli.
A vi koji niste imali takva pozitivna rana iskustva, ne brinite se. Prakticiranje mindfulness meditacije može osnažiti tu osobinu. Dobro je što i stručne psihološke intervencije temeljene na mindfulnessu mogu poboljšati posljedice neodgovarajućega roditeljskog ponašanja, a posebno su prikladne za osobe s poviješću zlostavljanja u djetinjstvu. Implementacija mindfulnessa u psihoterapiju pokazala se uspješnom za mnoge psihološke probleme.
Autorica: studentica Emma Milanović
Mentor: izv. prof. dr. sc. Asmir Gračanin
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
Urednica: dr. sc. Kristina Dankić
