Pismo
Depresija, manjak motivacije.
Odgovor
Draga djevojko!
Depresija i manjak motivacije/volje idu „ruku pod ruku“.
Depresiju prate brojnu simptomi, a od Vas sam saznala o manjku motivacije kao dominantnom. Motivacijski simptomi uključuju bezvoljnost, gubitak interesa, nedostatak energije, umor, teškoće u obavljanju većinu stvari. Osobi uobičajene stvari postaju prenaporne i teške, ništa joj ne donosi veselje, sve je izgubilo smisao i svrhu, pa se tada čini da nema smisla ništa ni počinjati. I tu je velika zamka jer neaktivnost ujedno podržava trajanje depresije.
Kada se osoba prepusti nedostatku motivacije, postaje pasivna, odgađa obaveze, poslove, hobije, postaje neučinkovita u obavljanju stvari koje je prije s lakoćom izvršavala; reducira brojne aktivnosti koje izazivaju ugodu, potiču radost ili daju osjećaj postignuća, a koje su nužne da bismo se osjećali bolje. Znam da u depresivnom stanju nije lako bilo što činiti, ali to je nužno. Upravo je to situacija koja zahtijeva angažman, trud, ulaganje napora da se prekine neaktivnost. Što je osobi teže, to se mora jače potruditi za sebe, biti u tome uporna. Nije važno imati volju za tim, već činiti, isplanirati svaki dan nešto, postupno povećavati broj aktivnosti ili vrijeme provedeno u nekim aktivnostima i biti u tome uporan i strpljiv.
Depresija je inače najčešći od svih psihičkih poremećaja; broj osoba koje pate od depresije ubrzano se povećava, pogotovo u industrijaliziranim zemljama; sve se češće javlja kod djece i mladih. Osim opisanih motivacijskih simptoma, depresija uključuje i negativna vjerovanja o sebi, svijetu koji nas okružuje i svojoj budućnosti; emocije tuge, krivnje, srama, tjeskobe, ali i osjećaj praznine i gubitak kapaciteta za radost; tjelesne reakcije umora i nedostatka energije. Međudjelovanje svih tih čimbenika stvara začarani krug koji sam sebe podržava.
Ljudi su oduvijek znali pronaći način kako rješavati različite probleme i suočavati se s različitim emocionalnim teškoćama, pa tako ovladati i svojim depresivnim raspoloženjem. Mnogo toga možemo učiniti sami za sebe, poput već navedene postupne aktivacije, ali i promjene načina razmišljanja o sebi, drugima, okolnostima u kojima živimo. Jako je važno znati da depresivno raspoloženje nije isto što i depresivni poremećaj. Svi katkad osjećamo depresivno raspoloženje koje može potrajati i nekoliko dana i koje nas upozorava da nešto nije u redu, nešto nam nedostaje i potrebna je promjena: promjena ponašanja, načina života ili sustava vrijednosti. No ako neraspoloženje potraje dulje ili su simptomi jači i brojniji, potrebno je potražiti stručnu pomoć kako bi se preveniralo zapadanje u veliku depresivnu epizodu. Zašto nepotrebno patiti kada postoje razne mogućnosti da si pomognete i osobe koje Vas u tome mogu voditi.
Nataša Jelenić Herega, psihologinja
