Pismo
Pozdrav,
nemam neke velike probleme, ali dovoljni su da me muče podsvjesno. Dakle, dogodio mi se jedan neuspjeh na faksu (pad predmeta) prošle godine, što je uzrokovalo sumnju u sebe i manjak samopouzdanja u akademskom smislu. Također manjak motivacije jer vučem jedan predmet pa ne mogu ni sve dati u roku. Samo želim male savjetiće kako da budem „back on track“. 🙂
Unaprijed hvala.
Odgovor
Nisko samopoštovanje odnosi se na našu procjenu samih sebe, odnosno procjenu naših vrijednosti koje čine pojam o sebi. Ono može biti općenita procjena samoga sebe, no postoje različiti aspekti samopoštovanja poput socijalnog, akademskog, onog vezanog uz izgled i slično. Moguće je da se u nekim aspektima osjećamo samopouzdano, dok nam u drugima nedostaje samopouzdanja, odnosno procjenjujemo se neuspješnima. Osobe niskog samopoštovanja pripisuju sebi neuspjehe i smatraju da se vlastite sposobnosti ne mogu promijeniti trudom, zbog čega imaju doživljaj gubitka na zadacima koji su im osobito zahtjevni, što dodatno pojačava osjećaj sniženog samopoštovanja. Kada dožive uspjeh, takve ga osobe najčešće pripisuju vanjskim faktorima (“imala sam sreće”), dok su neuspjeh sklonije pripisati svojim nedovoljnim sposobnostima ili drugim (unutarnjim) čimbenicima.
Osobe s nižim samopoštovanjem sklone su neuspjeh ili kritiku interpretirati kao nešto što potvrđuje njihovu lošu sliku o sebi (“dokaz” njihove loše slike o sebi). U idućim zadacima oni često smanje trud ili odustaju od zadatka, umjesto da ulože dodatan napor. S druge strane, osobe visokog samopoštovanja ne prihvaćaju automatski negativnu povratnu informaciju jer ona nije u skladu s njihovim pojmom o sebi. Umjesto da odustanu, takve osobe neuspjeh smatraju slučajnošću ili pogreškom i ulažu dodatni trud u idućim zadacima jer su visokomotivirane da održe svoj pojam o sebi kao uspješnoj osobi.
Jedan od načina na koji možeš osnažiti vlastito samopouzdanje svakako je uključivanje u savjetodavni/psihoterapijski tretman. U Rijeci djeluje niz stručnjaka za mentalno zdravlje kojima se s povjerenjem možeš obratiti. Sretno!
Iva Kirša, psihologinja