Kronični stres

Pismo

Poštovani, već godinu dana živim s kroničnim stresom. To je počelo utjecati na moje zdravlje (kardiološki problemi), a osim toga ne mogu spavati, stalno mi se vrte različite negativne misli i scenariji u glavi. Pokušala sam se na razne načine nositi sa stresom (od vježbanja do partijanja), ali ništa nije pomoglo. Možete li mi, molim Vas, reći kako se nositi sa stresom i kako ga reducirati. Hvala.

Odgovor

Stres je stanje koje nastaje kada smo suočeni s događajima koje doživljavamo prijetećima za vlastitu dobrobit ili koji od nas traže ulaganje posebnih napora kako bismo udovoljili zahtjevima koje predstavljaju. U doživljaju stresa nije ključan sam događaj (stresor), već naša interpretacija toga događaja. Do stresa najčešće dolazi kada se trebamo prilagoditi zahtjevima okoline za koje procjenjujemo da nemamo dovoljno resursa ili sposobnosti. Događaji koji uzrokuju stres ne moraju nužno biti negativni. Naime, i pozitivni događaji poput ulaska u novu ljubavnu vezu ili rođenja djeteta mogu uzrokovati stresnu reakciju jer također zahtijevaju prilagodbu na nešto novo i unose promjene u naš svakodnevni život i funkcioniranje. Reakcija na stres i njezin intenzitet razlikuje se od osobe do osobe – nećemo svi jednako reagirati na iste životne događaje. Jednako tako, simptomi, odnosno znakovi koje osjećamo zbog stresa različiti su. Mogu biti tjelesni (stezanje u prsima, ubrzano kucanje srca, probavne smetnje, mučnina, umor, glavobolja, grčevi u mišićima), emocionalni (česte promjene raspoloženja, tjeskoba, napetost, razdražljivost, bespomoćnost, osjećaj gubitka kontrole), kognitivni (teškoće koncentracije, smanjena motivacija za rad, teškoće u donošenju odluka) ili ponašajni (narušeni odnosi s drugim ljudima, povećana konzumacija alkohola i cigareta, promjene apetita/spavanja). 

S obzirom na to da stres ne možemo izbjeći, važno je pronaći načine, odnosno strategije koje nam pomažu da se s njime efikasno nosimo. U različitim situacijama korisne su različite  strategije. Katkad nam najviše pomaže kada aktivno pristupimo problematičnoj situaciji u nastojanju da je promijenimo, katkad je to promjena u našem načinu razmišljanja o toj situaciji, a katkad privremeni odmak od situacije koja nam uzrokuje stres. Kada prepoznamo situaciju koja za nas predstavlja izvor stresa, važno je razmisliti je li ona nepromjenjiva. Katkad  nam se neka situacija na prvi pogled čini nerješivom, no nakon detaljnijeg promišljanja shvatimo da je ipak možemo mijenjati. U slučajevima kada je procijenimo promjenjivom, ispred nas je odabir – mijenjati tu situaciju ili iz nje izaći. Razumno bi bilo najprije vidjeti može li se situacija spasiti prije nego krenemo dalje, kako bismo znali da smo barem pokušali nešto učiniti. Ako je odlučimo mijenjati, treba vidjeti na koji način to učiniti. Pritom je važno imati na umu da isto rješenje neće biti najbolji izbor za sve ljude i u svim okolnostima, odnosno da nešto što je nekome u našoj blizini u takvoj situaciji bilo korisno, ne mora nužno biti korisno i nama. 

Katkad, iako procjenjujemo da možemo mijenjati problematičnu situaciju, možda zaključimo da bi nas upuštanje u njezino rješavanje previše stajalo (u smislu posljedica), stoga ćemo odlučiti radije živjeti s njom. U takvu slučaju ne valja očajavati i gubiti nadu da će nam u nekom trenutku biti lakše, važno je naučiti kako se sačuvati od toga da na nju ne trošimo prekomjerno energiju. Ako vam se u takvoj situaciji javljaju negativne misli i scenariji kakve spominjete, važno ih je zaustaviti kada ih prepoznate, a zatim si skrenuti pažnju na neke druge stvari ili zamijeniti negativne misli onim konstruktivnim (npr. “Svakoga dana sve više napredujem”, “Do sada sam postigla mnogo toga, poput…”) i umirujućim (npr. “Ovo nije vrijedno mojih živaca”, “Ako to ne učinim, svijet neće propasti”). Uvijek je korisno situaciju staviti u širi kontekst (npr. “Hoće li mi ovo za pet godina biti jednako važno?”). 

Ono što bih savjetovala prije suočavanja sa stresnom situacijom, bila ona promjenjiva ili ne, svakako je privremeni odmak kako biste joj mogli pristupiti “hladne glave”. To se može provesti vježbama disanja, šetnjom u prirodi, vizualizacijom (odlazak u mislima na neko sigurno, sretno mjesto), oslanjanjem na predmete ili osobe koje na nas djeluju umirujuće i podržavajuće (zatražiti blisku osobu savjet, uzeti u ruke nama važan predmet ili uspomenu). Kada smo “pretrpani” svakodnevnim obvezama korisno je izraditi i raspored (u fizičkom obliku) na kojem križamo obveze koje smo odradili, što nam može biti poticaj za nadolazeće, ali i podsjetnik na to koliko smo toga dosad riješili. U taj raspored važno je upisati ne samo obveze, već i vrijeme za sebe u kojem ćemo činiti nešto što nas opušta i veseli. Bilo bi korisno i voditi dnevnik u koji ćete svakoga dana upisivati barem tri pozitivne stvari koje su vam se taj dan dogodile.

Iako često toga nismo svjesni, možemo uvelike utjecati na način kako pristupamo problemima s kojima se susrećemo, odnosno možemo preoblikovati način na koji na njih gledamo. U svakoj situaciji može se pronaći nešto pozitivno, i kada na to obratimo pažnju, to nam može biti vrijedno iskustvo. 

Nadam se da će vam ovi savjeti biti od koristi. Ako se i nakon što ih primijenite i uvrstite u svoj svakodnevni ritam funkcioniranja i dalje budete osjećali jednako ili uočite neke nove znakove stresa, preporučila bih vam da se uključite u savjetodavni ili psihoterapijski tretman. S obzirom na to da ste studentica, možete se javiti u Studentsko savjetovalište koje djeluje pri Sveučilištu u Rijeci (Kampus, zgrada Građevinskog fakulteta). Ondje djeluju iskusni stručnjaci kojima se možete s povjerenjem obratiti.

Iva Kirša, psihologinja

Podijeli s prijateljima
Share on whatsapp
Share on email
Share on facebook
Share on twitter

Slučaj je hitan i ne možeš čekati odgovor?

Ako je slučaj iznimno hitan i ne možeš čekati na naš odgovor, a ti ili netko u tvojoj blizini nalazite se u neposrednoj opasnosti, odmah nazovi 112 ili drugu hitnu službu.

Za pomoć u svim hitnijim slučajevima možeš koristiti i besplatnu mobilnu aplikaciju Heroes Nearby koja spaja ljude koji trebaju pomoć sa zajednicom lokalnih Heroja – prijateljima, članovima obitelji, službama, a po želji i s profesionalcima te dobrim ljudima u tvojoj neposrednoj blizini.

Skip to content