Pismo
Upisala sam fakultet za koji nisam sigurna da je za mene i ne vidim se u tome. Imam osjećaj da sam donijela pogrešnu odluku jer sam na fakultetu koji me ne zanima i u gradu koji ne volim. Jako okrivljujem sebe što nisam odmah donijela pravu odluku iako se ovo činilo izvrsnim pri upisu. Vratili su mi se napadaji panike i anksioznosti otkako sam ovdje i teško mi opisati da se stvarno odvratno osjećam. S kime god da razgovaram, imam osjećaj da me osuđuju i da misle kako samo vrijeđam ovaj fakultet i grad. Stvara mi jako veliku anksioznost i jako se želim prebaciti na nešto što me više zanima u Zagreb. Trenutačno se osjećam najgore što sam se ikada osjećala, a ovi problemi s napadajima panike i anksioznosti traju već godinama, jako dugo, ali se nikada nisam osjećala ovako loše. Imam osjećaj kao da samo propadam iz dana u dan sve više dok svi oko mene žive svoje najbolje studentske godine. Osjećam i kao da svi misle da ću biti neki propalitet ako se prebacim ili da neću ni tamo uspjeti. Odmalena imam problema s maltretiranjem vršnjaka i nigdje se ne osjećam sigurno. Uvijek mislim da smetam i donosim loše odluke koje samo uništavaju moje mentalno zdravlje.
Odgovor
Prije svega – čestitam ti na dobro donesenoj odluci da napišeš ovaj upit kojim si napravila uslugu svome mentalnom zdravlju! ????Hvala ti na ukazanom povjerenju da podijeliš brige koje te muče i zatražiš pomoć, što je svakako dokaz tvoje spremnosti za postizanjem promjena.
Kao što si i sama rekla – kada si donijela odluku o upisu na fakultet činilo se kao izvrsna odluka. Vjerujem da je nisi donijela olako ni impulzivno, već da si odvagnula razloge za i protiv i u konačnici se odlučila za ono što se u tom trenutku činilo najboljim. Nažalost, koliko god ponekad htjeli, nitko od nas nema staklenu kuglu kojom bi mogao predvidjeti budućnost i znati kako će koja odluka utjecati na naš život.
Osim što studiranje samo po sebi podrazumijeva drukčiji ritam funkcioniranja u odnosu na srednju školu, kod tebe je došlo do višestrukih promjena koje su neminovno utjecale na tvoj život i zahtijevale niz prilagodbi. Promijenila si grad, okolinu, mjesto stanovanja, odvojila se od obitelji itd. te je sve to izazvalo visoku razinu stresa koja je posljedično aktivirala napadaje panike. Navodiš da dugo vremena imaš problema s napadajima panike i anksioznosti, kao i da si imala neugodna iskustva s vršnjacima te trenutačno osjećaš manjak podrške drugih. Jesi li ikada prije tražila stručnu pomoć u vezi s navedenim problemima? Što je dosad pomagalo da se nosiš s neugodnim emocijama koje opisuješ? Možeš li neke od tih strategija primijeniti u trenutačnoj situaciji?
Čini mi se da imaš vrlo visoke i stroge standarde prema samoj sebi time što si zamjeraš pogrešno donesenu odluku. Istodobno si negativistički nastrojena prema trenutačnoj situaciji, ali i prema potencijalnoj promjeni fakulteta, pri čemu unaprijed pretpostavljaš da nećeš uspjeti. Sve to odražava ‘tunelsko gledanje’, odnosno usmjerenost na negativne aspekte neke situacije. Upravo takav način razmišljanja pridonosi porastu neugodnih emocija poput beznadnosti, razočaranja, tuge, anksioznosti i mnogih drugih. Da bi prekinula začarani krug negativnih misli pokušaj sagledati stvari iz druge perspektive – što si dobila ovom promjenom? Naučila o sebi? Naučila na fakultetu? Upoznala nove ljude? Istražila novi grad? Promjenom u načinu razmišljanja možemo izazvati promjenu na emocionalnoj razini, a samim time i stvoriti preduvjet za aktivnije pristupe problemima. Doživljaj da svi žive svoje najbolje studentske godine dok ti propadaš iz dana u dan, također je jedan od iskrivljenih načina razmišljanja, odnosno generaliziranja. Činjenica je da ne postoji student koji barem na trenutak nije preispitao svoju odluku o upisu fakulteta. To možeš lako provjeriti – provedi kratku anketu u svojoj okolini i pitaj kolege s faksa jesu li ikada preispitivali svoje odabire.
Uključivanje u psihoterapiju pomoglo bi ti da naučiš kako promijeniti negativne obrasce razmišljanja, ovladati anksioznosti, donositi daljnje odluke i razviti adekvatnije strategije nošenja sa stresom. Sve su to područja na kojima možeš raditi sa psiholozima čija ti je pomoć dostupna u Studentskom savjetovališnom centru na Kampusu.
Zapamti, svaka odluka je prilika za novo učenje i novi rast. Odluke koje se s vremenom pokažu dobrima potvrda su nam da smo dobro procijenili situaciju i prepoznali vlastite potrebe. Odluke koje se kroz vrijeme pokažu pogrešnima, prilika su za nove pokušaje. Kao što je napisao neki nepoznat autor: „Dobre odluke proizlaze iz iskustva, a iskustvo proizlazi iz loših odluka.“
Ana Goleš, psihologinja
