Pismo
Učestalo osjećam kratkoću daha i stezanje u prsima. Ujutro, otkad dođem na posao pa do 12 sati stalno se “borim” za dah bez ikakva razloga. Nije mi loše na poslu i nisam ni u kakvim konfliktima. Nakon jutra osjećaj obično prođe i dalje funkcioniram normalno. Pripisivala sam to preopterećenosti od posla i faksa, ali sad je preopterećenost nestala, a taj osjećaj nije. Javlja se sve češće pa i u situacijama u kojima želim biti, na kavama, druženjima.
Odgovor
Draga djevojko,
kod stezanja u prsima koje se javlja, pa nestaje, pa se opet ponovi, čak i ako to stezanje nije jako izraženo, uputno je posjetiti liječnika, kako bi se isključili organski uzroci tih simptoma.
Mnogo je vjerojatnije da stalno prisutne fiziološke manifestacije otežanog disanja i stezanja u prsima koje opisujete ukazuju na tjeskobu, iako se na svjesnoj razini ne uočavaju jasni razlozi za to. Međutim, tijekom psihološke obrade, odnosno inicijalnog intervjua kod psihologa, vjerojatno bi se saznala vjerovanja koja su u osnovi Vašeg stanja. Često se kod nekih osoba javlja tzv. slobodno lebdeći, neodređeni strah, koji nije „zalijepljen“ za neki konkretan sadržaj, već uključuje brigu o različitim stvarima, a ta se briga manifestira u tijelu, stalnom strepnjom, napetošću, borbom za dah, hiperaktivnošću autonomnoga živčanog sustava, odnosno upravo ovako kako i sami opisujete. Da bi mogla biti riječ o anksioznosti potvrđuje i povezanost sa stresnim događajima koje i sami spominjete (preopterećenost poslom i faksom). Nije važno što je prošla akutna faza preopterećenosti jer stresni događaji slabe prilagodbene psihološke mehanizme i povećavaju rizik za pojavu raznih psiholoških teškoća pa se često kao reakcija naknadno javlja anksioznost. Anksioznost traje, čak i kada stres prođe.
Ono što možete sami učiniti jest primjena različitih relaksacijskih vježbi. Mišićna relaksacija reducira simptome tjelesne napetosti. U tu svrhu možete koristiti sve što opušta tijelo i smanjuje fizičke simptome anksioznosti poput vježbi disanja, toplih kupki, spa aktivnosti, laganih šetnji u prirodi, bojenja mandala ili bilo koje druge likovne aktivnosti, posvećivanja vremena uobičajenim ugodnim aktivnostima iako vam trenutačno nisu ugodne… Možete primijeniti i tehnike uzemljenja ili svjesnosti koje će vratiti osjećaj ugode u tijelo i pomoći Vam da osjećate više kontrole. Jednostavna tehnika uzemljenja je tzv. 333 metoda. Riječ je o tome da svako toliko usmjerite pozornost na ovdje i sada, prema van, opažajući tri stvari koje viditi, tri stvari koje čujete i tri stvari koje možete osjetiti. Također, pokušajte tehniku body-scan kojom možete osvijestiti svaki dio svoga tijela, počevši od stopala do glave, puštajući senzacijama da budu tu, ne se boriti s njima ili protiv njih, već ih jednostavno primijetiti, doživjeti, promatrati promjene senzacija ovisno u fokusu koji imamo. Naravno da je sve to lakše usvojiti i vježbati uz vođenje stručne osobe. Odlazak psihologu može Vam pomoći da saznate više, potaknuti strategije suočavanja te, s obzirom na to da anksioznost postaje češća i intenzivnija, spriječiti nastanak anksioznog poremećaja.
Nataša Jelenić Herega, psihologinja
