Zadovoljstvo životom može se različito definirati. Pojedini psiholozi smatraju da je to kognitivna evaluacija nečijega cjelokupnog života ili refleksija na život u cjelini, što nadilazi samo iskustvo pozitivnih emocija. Za neke je to opažena razlika između aspiracija i onoga što smo postigli, a može se kretati od percepcije ispunjenosti do percepcije deprivacije. Najčešće se ipak smatra ishodom evaluacijskog procesa u kojem osoba ocjenjuje kvalitetu svoga života prema vlastitom skupu kriterija.
Dakle, procjene zadovoljstva životom subjektivne su jer sami biramo informacije koje smatramo relevantnima za evaluaciju vlastita života. Iako postoji slaganje o najvažnijim komponentama „dobrog života“ (npr. socijalni odnosi ili zdravlje), pojedine osobe pripisuju različitu težinu raznim komponentama i imaju druge standarde u pojedinim domenama života. Osim unutarnjih dispozicija, poput crta ličnosti (pogotovo ekstraverzija i neuroticizam) i zdravstvenog statusa, važne determinante zadovoljstva životom jesu i različiti faktori izvan nas, kao što su zadovoljavajući socijalni odnosi, radna i akademska uspješnost, sigurnost zajednice, povjerenje u institucije i sl.
Očekivano, niže je globalno zadovoljstvo životom povezano s većim brojem mentalnih problema, nižim samopoimanjem, nižom osobnom kontrolom, lošijom socijalnom podrškom, lošijom percepcijom obiteljskog funkcioniranja i slabijim zadovoljstvom poslom, te s većom razinom alijenacije, doživljaja stresa i doživljaja tjelesnih simptoma. Razina zadovoljstva životom relativno je stabilna tijekom vremena.
Važno je biti aktivan
Istraživanje o mentalnom zdravlju koje smo proveli na uzorku mladih Riječana u dobi od 18 do 30 godina pokazalo je da je umjereno zadovoljno svojim životom 12% mladih, niže zadovoljstvo od toga doživljava 12% mladih (od toga manje od 1% mladih ima ekstremno nisko zadovoljstvo životom), a višu razinu zadovoljstva životom osjeća 76% mladih (od toga ekstremno visoko zadovoljstvo životom osjeća njih oko 6%).
Mladići su zadovoljniji životom nego djevojke. Mladi koji se bave sportskim, kreativnim i sličnim aktivnostima u svoje slobodno vrijeme doživljavaju višu razinu životnog zadovoljstva od onih koji se ničim ne bave u slobodno vrijeme. Najviše su zadovoljni životom zaposleni, zatim studenti, srednjoškolci, a najmanje su zadovoljni svojim životom nezaposleni. Mladi koji smatraju da su prihodi njihova kućanstva niži od prosjeka manje su zadovoljni životom nego oni koji prihode svojih kućanstava smatraju prosječnima, odnosno boljima od prosjeka, dok među onima čiji su prihodi prosječni i iznadprosječni ne postoji razlika u razini zadovoljstva životom.
Savjet za kraj
Postavi si pitanje što te čini zadovoljnim/zadovoljnom životom. Prepoznaj za početak dobre strane svoga sadašnjeg života. Je li to dobro zdravlje ili uspjeh koji postižeš u obrazovanju, na poslu, hobiju ili možda sretni odnosi s tebi važnim osobama? Trudi se održati ih ili stjecati tijekom cijelog života i zadovoljstvo životom neće izostati ni sada ni u budućnosti.
Autori: prof. dr. sc. Igor Kardum, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, i dr. sc. Kristina Dankić, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke
