Pismo
Previše sam opsjednuta svojim fizičkim izgledom. Oduvijek sam vodila brigu o svom izgledu, ali nikada toliko da je to utjecalo na moje psihičko zdravlje i odnose s bližnjima. Kamo god odem, imam se potrebu provjeravati u ogledalu, ogledala su mi postala najveći neprijatelj, kao i hrana. Dok jedem, u glavi vrtim kalorije, bojim se svakog zalogaja, ako pojedem nešto slatko ili manje zdravo, poslije se mrzim i moram obaviti neku fizičku aktivnost da to “izgorim” , važem se 2-3 puta dnevno itd. Moram naglasiti da sam visoka 175 cm i imam 52 kg, što je i manje od onoga što bih trebala imati, ali jednostavno se ne mogu posložiti u glavi…
Odgovor
Draga djevojko,
hvala ti što si s nama podijelila svoje iskustvo, što ukazuje na tvoju hrabrost i brigu za vlastito zdravlje. Bravo!
Vrijeme adolescencije u kojem se trenutačno nalaziš puno je izazova i promjena, a jedna od njih je i promjena vezana uz doživljaj vlastita tijela. Javlja se i kod mladića i kod djevojaka. Slika tijela odnosi se na to što misliš o svom tijelu, kako se osjećaš u vezi s njim te kako ga vrednuješ i cijeniš. (Ne)zadovoljstvo tijelom jedan je aspekt slike o sebi i javlja se kada postoji nešto značajnija razlika između toga kako ga trenutačno doživljavaš i kako misliš da bi trebala izgledati (stvarno stanje vs. idealno stanje). Slika tijela često se naziva i percepcija tijela, što ukazuje na to da je riječ o subjektivnom doživljaju. Da bismo je mogli detaljnije istražiti, potrebna je spremnost ‘zaroniti’ u vlastitu nutrinu – prepoznati vlastite misli, emocije, očekivanja i tjelesne senzacije vezane uz tijelo. Želim da znaš kako je tvoje pismo pozitivan znak da si spremna na taj korak. Tvoje pismo poručuje da si jednim dijelom svjesna kako negativne misli o vlastitu tijelu imaju potencijal izazvati snažnije negativne posljedice poput niskog samopoštovanja, depresije, poremećaja hranjenja i slično.
Prema kognitivnom modelu, upravo pretjerana zaokupljenost oblikom tijela i težinom održava smetnje u prehrani. Na ponašajnoj razini to se može manifestirati na različite načine, a neki od njih su pretjerana tjelovježba nakon unosa hrane, izbjegavanje „zabranjene“ i „loše“ hrane, jedenje male količine hrane itd. Misli o hrani značajno utječu na emocije i ponašanja vezana uz hranu. Kada smo zaokupljeni tijelom i težinom, naš je um sklon raditi tzv. iskrivljenja u mišljenju. Jedna od najčešćih iskrivljenja kod osoba koje su okupirane tjelesnim izgledom jest sve ili ništa mišljenje, odnosno osoba kategorizira hranu u samo dvije kategorije – npr. dobra i loša hrana. Prvi korak rada na sebi uključuje prepoznavanje i otkrivanje koja je hrana, u tvom slučaju, „dobra“ hrana, a koja „loša“ hrana. Nakon što promotriš taj popis, razmisli na temelju kojih iskustava je nastala ta podjela. Koliko su ona relevatna? Na temelju kojih izvora si donijela tu podjelu? Koje bi još kategorije hrane mogle postojati?
Želim da znaš kako mnogi faktori utječu na oblikovanje doživljaja vlastita tijela. Možemo ih podijeliti na vanjske faktore, poput utjecaja medija, društvenih mreža, obitelji i prijatelja te na unutarnje faktore, poput naših misli o tijelu, osjećaja, očekivanja i sl. Svi faktori utječu na misli, emocije i ponašanje u konkretnoj situaciji. Da bi otkrila koji su faktori dominantniji u tvom slučaju, pozivam te da samo promatraš vlastito hranjenje i to u obliku vođenja dnevnika hranjenja. Cilj je prikupiti više informacija o opisanom problemu. Dnevnik hranjenja može sadržavati informacije o vremenu jedenja, količini pojedene hrane, misli i emocije koje su bile povezane s konzumacijom (među)obroka, mjesto jedenja te jesi li učinila nešto kako bi pokušala izgubiti unesene kalorije (npr. poput povraćanja, uzimanja laksativa ili tjelovježbe). U privitku ti šaljem primjer kako navedena tablica može izgledati, a ti je slobodno osmisli po vlastitoj želji. U ovom trenutku samomotrenje omogućuje jasniji uvid što se zapravo događa s tvojim ponašanjem jedenja. Postoje izazovi povezani sa samomotrenjem – ono zahtijeva vrijeme i trud kako bi navedene elemente zapisala odmah nakon (među)obroka i često zahtijeva planiranje. Znam da to možeš!
Dnevnik hranjenja možeš iskoristiti i u radu s negativnim mislima, posebno pri razvijanju kritičkog osvrta. Na primjer, ako um krene čavrljati da si previše pojela ili pak da ćeš se udebljati od određene hrane, možeš se zapitati jesu li to pretpostavke ili pak činjenice. I tada uzeti svoj dnevnik hranjenja u ruku te dodatno objektivno provjeriti koliko su točne te informacije. Na taj način učiš sagledati situaciju na temelju konkretnih dokaza, kao i svjesnije reagirati na automatske negativne misli. Također, imaš više prostora izabrati funkcionalniji način ponašanja. Primjećujem da imaš kapacitet za kritički osvrt jer si već navela informacije koje jasno pućuju na to da je tvoja tjelesna masa niža od preporučenih vrijednosti za dob. Sjeti se kako navedeno zahtijeva vježbu u sličnim i različitim situacijama i zato se ne obeshrabri ako u početnim situacijama automatski povjeruješ umu. S uvježbavanjem opisana vještina postaje sve lakša. Vjeruj mi. Ako pak um nastavi neumorno čavrljati, imaš priliku vježbati suosjećajnost prema sebi te tada nježno reci: „Dragi Umu, doista sam ti zahvalna na komentaru. Danas mi nije potreban, zadovoljna sam koliko hrane sam pojela.“ Vlastitom umu možeš dati i neko smiješno ime, npr. Trubilo, Pametnjaković, Sveznalica itd. ako se želiš zabaviti.
Sjećaš se kako je (ne)zadovoljstvo slikom tijela samo jedan aspekt slike o sebi? Zbog tih razloga, važno je proširiti perspektivu i postati svjesna kako nisi samo tijelo, nego više od toga! Znam to već sada u ovom trenutku! Slika o sebi uključuje i kvalitete, vrline i talente koje osoba ima. Ako ti bude teško odgovoriti na sljedeća pitanja, sjeti se kako je Pametnjaković ili Sveznalica opet nepozvan došao u goste. Zahvali mu se na komentaru i hrabro kreni s odgovorima na pitanja:
- Što voliš na sebi?
- Koje kvalitete posjeduješ?
- S kojim izazovima si se suočila?
- Koje talente imaš?
- Što drugi ljudi vole ili cijene kod tebe?
- Koje kvalitete, koje cijeniš kod drugih, i ti posjeduješ?
- Koje loše osobine nemaš?
- Kako bi te opisala neka osoba koja te voli?
Nakon vježbe kratko zastani i pitaj se što si naučila iz ove vježbe.
Smetnje u prehrani često uključuju izazove u regulaciji emocija, i to najčešće negativnih. Upravo u vlastitu tijelu možeš prepoznati njihov obrazac djelovanja jer je naše tijelo prvi detektor emocionalnog stanja. Nema emocije bez tijela. U privitku ti šaljem kratku mindfulness vježbu usmjerenu na tijelo i disanje koju možeš prakticirati svakodnevno u bilo kojem trenutku.
Draga djevojko, nadam se da sam ti uspjela odgovoriti na tvoja pitanja. U slučaju da ti opisane smetnje značajno remete svakodnevno funkcioniranje, posebno u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, imaš moju podršku da potražiš dodatnu stručnu pomoć psihologa koji će u suradnji s tobom, korak po korak, nastojati pronaći najbolje rješenje u svrhu olakšavanja navedenih smetnji.
Sara Jurdana, psihologinja
