Pismo
Bojim se neuspjeha na faksu, ne mogu se natjerati da učim i to mi stvara stres. Dovodim se do granice da možda neću proći ispite, kao da imam ADHD paralizu. Zbog toga imam osjećaj manje vrijednosti, manjak samopoštovanja, depresivne faze i egzistencijalnu krizu.
Odgovor
Draga…,
čitajući Vaše pismo stječem dojam da u stresnim situacijama pribjegavate aktivnostima sabotiranja sebe u postizanju uspjeha. Možda je neobično čuti da bi netko htio sabotirati samog sebe, no većina nas katkad upadne u takav obrazac ponašanja.
Samosabotaža je obrazac ponašanja koji uključuje podrivanje vlastitih ciljeva ili uspjeha. Uključuje niz ponašanja, poput odgađanja da se posvetimo obvezama, postavljanja nerealno visokih ciljeva, nedostatka planiranja i rješavanja problema na odgovarajući način, izvođenja aktivnosti koje štete cilju koji smo postavili, nepotpune posvećenosti cilju, preventivnog povlačenja iz aktivnosti.
Više je razloga koji vode u takvo ponašanje. Samosabotaža je strategija koja se koristi u situacijama koje ugrožavaju našu sliku o sebi. Slika o sebi mišljenje je koje osoba ima o sebi ili dijelovima sebe. To znači da samosabotaži pribjegavamo da ne ugrozimo svoj integritet tako što ćemo radije izbjeći situaciju u kojoj bismo mogli doživjeti neuspjeh, nego da se usudimo pokušati. Strah je osjećaj koji može negativno djelovati na našu motivaciju. Možemo osjećati strah od neuspjeha, odnosno potencijalnih posljedica neuspjeha, npr. da ćemo se osramotiti, da ćemo razočarati sebe ili druge, da ćemo propustiti priliku. Previsoka očekivanja osoba sklonih perfekcionizmu dovode do straha od neuspjeha i vjerovanja da je bolje ne pokušavati, nego doživjeti neuspjeh. Odgađanjem na taj način čuvamo pozitivnu sliku o sebi jer eventualni neuspjeh možemo pripisati nedovoljnom trudu, a ne svojim sposobnostima. No važno je rezultate sagledavati realno – često je dovoljno da je zadatak obavljen dobro, a ne savršeno. Također, katkad nam i realni neuspjeh, nakon početne nelagode, donosi mnogo više koristi od uspjeha jer nam omogućava da naučimo nove stvari i dodatno se razvijemo kao osoba. Važno je suočiti se sa strahom ne samo kako nas ne bi kočio u trenutačnoj aktivnosti nego kako ne bi ometao naše funkcioniranje ni u budućnosti.
Osim što strategija samosabotaže može utjecati na očuvanje slike o sebi, vrijedi i obrnuto. Naš pojam o sebi u velikoj mjeri utječe na naš život jer određuje koje ćemo događaje u životu smatrati važnima, što ćemo poduzimati, koje ćemo ciljeve pokušati dostići, hoćemo li biti zadovoljni onim što smo učinili, koji će događaji za nas biti stresni i kako ćemo reagirati na njih. Dobra slika o sebi pojačava motivaciju i uspjeh, loša ih slika umanjuje, čak i kod osoba čija loša slika o sebi netočno odražava njihove visoke sposobnosti. Tako će se osoba s lošom slikom o sebi prestati truditi kako ne bi postigla uspjeh i time narušila vlastito viđenje sebe.
Iako nam odgađanje donosi trenutačno olakšanje, dugoročno nas dovodi u još veći problem i nepovoljno utječe na naše mentalno i fizičko zdravlje. Dovodi do smanjenja zadovoljstva životom, kronične napetosti i stresa, akademskog ili poslovnog podbačaja, a može potaknuti i razvoj simptoma anksioznosti i poremećaja raspoloženja.
Zbog tog razloga savjetovala bih Vam da uživo potražite stručnu pomoć psihologa kako bi Vam u ovom razdoblju pružio potrebnu podršku. Za studente Sveučilišta u Rijeci osigurano je besplatno psihološko savjetovanje u Studentskom savjetovališnom centru.
Budući da se kod samosabotaže radi o negativnim emotivnim i misaonim obrascima i ponašanjima koji se temelje na nizu netočnih pretpostavki i zaključaka što ih donosimo o sebi, životu i drugima, a sprječavaju nas u postizanju dugoročnih ciljeva i ostvarivanju života kakav želimo živjeti, prvi je korak u borbi protiv nje razumijevanje u kojim situacijama se ti obrasci pojavljuju i što se krije iza njih. Važno je osvijestiti kako se u tim trenucima osjećamo i što činimo kad nas taj osjećaj obuzme. To nam daje priliku da osjećajima naučimo upravljati na nov način. Osim emocija, važnu ulogu u nastanku i rješavanju problema imaju i naše misli, odnosno značenja koja pridajemo određenim zadacima i situacijama. Promjenom perspektive znatno možemo utjecati na vlastito ponašanje. Ako neku obavezu doživljavamo golemom i teškom, možemo se osjećati obeshrabreno i preplavljeno. Ako, međutim, u toj obavezi pokušamo pronaći nešto što nam je zanimljivo, važno ili što bi nas moglo razveseliti, bit će nam lakše obaviti taj zadatak. Korisno je podsjetiti se koje će Vam dobiti i dobrobiti ostvarenje tog cilja donijeti i kako se to uklapa u širu sliku o Vašem životu. Lakše ćete se posvetiti nečemu što za Vas ima vrijednost.
Sagledajte način na koji sabotirate sami sebe. Analizirajte poteškoće što je detaljnije moguće (npr. Ne ostavljam dovoljno vremena da završim obaveze i pokušavam ih obaviti u posljednjem trenutku, a zatim paničarim i odustanem). Nakon toga napravite plan kako možete postupiti drukčije. Najbolji je način za razbijanje određenih obrazaca ponašanja upravo promjena ponašanja. Zadovoljstvo postignućem motivirat će Vas da stječete vještine koje će Vas dovesti do novih uspjeha i na taj način će održavati Vašu motivaciju da ustrajete. Podsjetite se na prijašnje uspjehe i sposobnosti, znanja i vještine koje posjedujete, a koje Vam omogućavaju da, uz uloženi trud, uspješno riješite i neki budući zadatak.
Svladavanje samosabotaže i djelovanje u nekom novom smjeru u početku može biti neugodno i zahtjevno, ali to moramo prihvatiti želimo li promijeniti svoj život. Svaki je početak težak, no vjerujem u Vaš uspjeh.
Srdačno,
Mia Host, psihologinja
