Bezvoljnost i nemotiviranost

Pismo

Pozdrav,

u zadnje vrijeme sam bezvoljna, nemotivirana i općenito psihički i fizički nikad nisam bila u lošijoj fazi. Nije se dogodilo ništa konkretno, ali sam nezadovoljna samom sobom. Iako imam posao i dodatni povremeni posao, ne radim trenutačno previše kao što sam radila, recimo, prošle godine. Sve češće popijem nekoliko čaša vina/gemišta ili piva navečer prije spavanja. Ne da mi se previše socijalizirati, tražim snage da se pokrenem makar fizički (šetanje, ako ništa), ali ne ide ni to. Imam osjećaj da neko vrijeme stojim na mjestu i ne znam kako se pokrenuti, odnosno motivirati za to. Sasvim sama logičnim razmišljanjem dolazim do zaključka da mi fali bilo kakve fizičke aktivnosti i ako se pokrenem da će i ostalo biti lakše (u zdravom tijelu zdrav duh i tako to), ali mi je to trenutačno jako teško. Ne znam kakav savjet bi mi trebao, a da logički ne mogu doći do njega, ali valjda je lakše čuti teške stvari od drugih ljudi.

Odgovor

Pozdrav!

Način na koji opisujete svoje psihičko i fizičko stanje mogli bismo nazvati svojevrsnom letargijom; letargija je opće stanje umora koje uključuje nedostatak energije i motivacije za fizičke i mentalne zadatke. Osoba s letargijom može se osjećati nemotivirano ili imati ravnodušan stav prema svojim svakodnevnim aktivnostima, osjećati kao da ima ˝maglu˝ u mozgu i nema dovoljno energije za obavljanje svojih uobičajenih zadataka. Iz Vašega kratkog pisma nije moguće odrediti točan uzrok ovome, katkad se nađemo u životnom razdoblju kada usporimo, kao što i sami kažete, ne mičemo se s mjesta i to nam možda služi da sagledamo svoje potrebe i prioritete iz jedne drukčije perspektive.  S druge strane i neki jednostavni uzroci, poput umora, prenaprezanja ili pomanjkanja sna, mogu učiniti da se osoba osjeća ovako letargično, dok je u nekim slučajevima uzrok određeno zdravstveno stanje. Letargija je subjektivan simptom, što znači da će je pojedini ljudi različito mjeriti i opisati.

Simptomi letargije uključuju osjećaj usporenosti ili tromosti u tijelu i mozgu. Preciznije, mogu uključivati:

•          smanjenu budnost

•          poteškoće u razmišljanju

•          umor

•          nisku fizičku energiju

•          tromost

•          gubitak motivacije

•          promjene u raspoloženju

•          ravnodušan ili apatičan stav

•          ˝moždanu maglu˝

•          previše spavanja.

Prenaprezanje može biti jednostavan uzrok letargije. Osoba koja se fizički prenapreže može se osjećati kao da je iscrpila svoje zalihe energije, što dovodi do usporenog stanja funkcioniranja tijela i uma dok se oporavlja. Visokostresna okruženja mogu također uzrokovati da se osoba osjeća iscrpljeno i letargično. To može uključivati ​​fizički ili mentalno zahtjevan posao ili stresnu životnu situaciju. Neke akutne ozljede mogu uzrokovati letargiju jer tijelo koristi svoju energiju za zacjeljivanje ozljede. Iako nas vrlo intenzivno vježbanje može iscrpiti, i dugotrajan nedostatak tjelovježbe može uzrokovati slične simptome. Ljudi, osobito starije odrasle osobe, koji malo ili nimalo ne vježbaju, mogu postati umorni i letargični upravo zbog nedostatka fizičke aktivnosti. Upotreba određenih supstanci — uključujući kanabis, alkohol i narkotike — također može dovesti do ovog osjećaja. Osoba koja ne spava dovoljno i ima kroničan nedostatak sna može se osjećati vrlo tromo i letargično. Bez odgovarajućeg odmora, tijelo neće imati dovoljno vremena za oporavak, što dovodi do niže razine energije. S druge strane, i prekomjerno spavanje može uzrokovati slične osjećaje. To može imati veze s prirodnim ciklusom spavanja i buđenja tijela; previše spavanja može uzrokovati poremećaj u tim ciklusima, što s vremenom može dovesti do letargije.

Niz fizičkih i mentalnih zdravstvenih stanja može uključivati ​​osjećaj letargije i umora:

  • hipertireoza
  • hipotireoza
  • reumatoidni artritis
  • stanja kronične boli, kao što je fibromijalgija
  • nesanica
  • ozljede mozga
  • zatajenje bubrega ili jetre
  • autoimuna stanja
  • apneja za vrijeme spavanja
  • kardiovaskularne bolesti
  • liječenja raka, kao što su kemoterapija i terapija zračenjem
  • anemija
  • oporavak od moždanog ili srčanog udara
  • sindrom kroničnog umora
  • tuga i trauma
  • depresija
  • postporođajna depresija.

Kažete da ne znate kakav savjet trebate, ali ja mislim da zapravo pretpostavljate što bi Vam psiholog, liječnik, pa i prijatelj savjetovao:

  • dovoljno spavajte svake noći
  • pijte dovoljno vode
  • izbjegavajte prenaprezanja bilo koje vrste, na poslu ili u tjelovježbi
  • jedite raznoliku, dobro uravnoteženu hranu, mnogo voća i povrća
  • izbjegavajte slatku hranu koja može uzrokovati energetski pad
  • izbjegavajte pića s visokim sadržajem kofeina koja mogu uzrokovati pad energije nakon nekoliko sati
  • svake noći trudite se otići u krevet otprilike u isto vrijeme
  • opuštajte se prije spavanja, daleko od ekrana.

Naravno da je teško voditi uvijek ovako uredan život, pogotovo kada smo već iscrpljeni i demotivirani. Ako ovo stanje potraje, svakako možete napraviti sistemstski pregled, uključujući pregled hormona i štitnjače, da se eliminira mogući tjelesni uzrok u pozadini ovog stanja, a možete se obratiti za podršku i stručnjaku za mentalno zdravlje, od pomoći bi Vam mogao biti razgovor i poticaj koji možemo dobiti iz odnosa podrške.

Sretno!

Ivona Maričić Kukuljan, psihologinja i psihoterapeutkinja

Podijeli s prijateljima

Slučaj je hitan i ne možeš čekati odgovor?

Ako je slučaj iznimno hitan i ne možeš čekati na naš odgovor, a ti ili netko u tvojoj blizini nalazite se u neposrednoj opasnosti, odmah nazovi 112 ili drugu hitnu službu.

Za pomoć u svim hitnijim slučajevima možeš koristiti i besplatnu mobilnu aplikaciju Heroes Nearby koja spaja ljude koji trebaju pomoć sa zajednicom lokalnih Heroja – prijateljima, članovima obitelji, službama, a po želji i s profesionalcima te dobrim ljudima u tvojoj neposrednoj blizini.

Skip to content