Pismo
Mislim da imam nekakvu vrstu anksioznosti. Nemam trenutačno nikakvih prevelikih problema koji me muče da bih mogla povezati s tim kako se osjećam, ali u zadnje vrijeme mi odjednom počne jako kucati srce i imam osjećaj kao da se moram jako koncentrirati da dođem do zraka. Kada radim nešto drugo i ne razmišljam o tome, to mi brže prođe. Mislim da je to psihički i najčešće mi se događa kada sam sama ili kad legnem navečer u krevet. Je li moguće da sam anksiozna zbog nečeg ili me nečega podsvjesno strah? Kako bih riješila taj osjećaj?
Odgovor
Draga…,
određena razina anksioznosti uobičajena je u svakodnevnom životu i, kao takva, može biti korisna jer nas energizira i/ili potiče na opreznost. Problem nastaje kada se anksioznost javlja izvan situacije realne opasnosti, kada ostaje prisutna dugo nakon što je neka realna opasnost prošla, kada je usmjerena na potencijalne prijetnje u budućnosti i kada nas preplavljuje, odnosno kada nadilazi naše kapacitete da se s njom uspješno nosimo.
Simptomi anksioznosti mogu obuhvaćati naše misli (zabrinutost, teškoće koncentracije i pamćenja, negativna razmišljanja i negativna očekivanja…), emocije (nemir, napetost, strahovi…), ponašanja (izbjegavanje situacija u kojima se javlja anksioznost…) i tijelo (drhtanje, napetost mišića, problemi s disanjem, osjećaj ubrzanog rada srca, osjećaj slabosti, problemi s probavom).
Simptomi koje opisujete mogli bi ukazivati na pojavu anksioznosti, no kako je riječi prvenstveno o tjelesnim simptomima, bilo bi dobro da se obratite svom liječniku opće medicine kako bi se isključile neke tjelesne tegobe ili bolesti.
Kada je riječ o psihološkim stanjima, stručnjaci za mentalno zdravlje detaljnijom procjenom uživo mogu odrediti je li to anksioznost, a kada je riječ o službenoj dijagnozi, nju donosi liječnik psihijatar.
Anksioznost može biti posljedica nekoga velikog događaja, ali i posljedica nakupljanja manjih stresnih životnih situacija. Iako navodite da se trenutačno ne suočavate sa značajnijim problemima u životu, možda su neke prijašnje emocije i misli, vezane uz određene prošle situacije i iskustva, ostale neprorađene pa se sad javljaju preko simptoma anksioznosti. To bi mogao biti odgovor na Vaše pitanje je li Vas možda nečega podsvjesno strah. O ovim temama bilo bi dobro porazgovarati sa psihologom uživo.
Uobičajene tehnike koje se preporučuju osobama kako bi samostalno umirile simptome anksioznosti jesu tehnika dubokog trbušnog disanja, progresivna mišićna relaksacija, pri kojoj se postupno svjesno stežu i opuštaju mišići tijela, počevši od stopala prema glavi te skretanje pažnje. Skretanje pažnje najlakše se izvodi ako se usmjerimo na svojih pet osjetila te nabrajamo redom pet stvari koje trenutačno vidimo oko sebe, četiri koje čujemo, tri koje osjećamo na koži, dvije koje možemo nanjušiti te jednu koju možemo okusiti. Pomaže i ako se možemo prisjetiti kojega dragog i ugodnog iskustva te na to usmjeriti misli ili ako se možemo zaokupiti tjelovježbom ili kojom drugom aktivnosti u kojoj uživamo. Budući da smo svi različiti, ne pomažu sve tehnike u jednakoj mjeri svim ljudima. Stoga je važno pronaći one tehnike koje Vama djeluju smisleno i koje odgovaraju Vama osobno. Neke od ovih tehnika možda neće djelovati odmah, jer je potrebno neko vrijeme da postanu efikasne, pa je važno da budete ustrajni. Navedene tehnike mogu pomoći u ublažavanju simptoma anksioznosti, no za rješavanje uzroka koji su doveli do pojave potencijalne anksioznosti preporučila bih podršku psihologa.
Stručnu podršku možete dobiti na Odsjeku za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, gdje u stručnom timu rade i psiholozi i liječnik psihijatar, a usluga za korisnike je besplatna. Psihološkom obradom utvrdit će se koji su mogući uzroci i okidači Vašega trenutačnog stanja i odrediti smjer terapije. Podršku psihologa možete dobiti i u Studentskom savjetovališnom centru gdje je za studente Sveučilišta u Rijeci također osigurano besplatno psihološko savjetovanje.
Srdačno,
Mia Host, psihologinja