Anksioznost i depresija

Pismo

Pozdrav, ja sam X, studentica X fakulteta u Rijeci. Voljela bih se nekome obratiti zbog problema koji me muči već duže vrijeme. Zadnjih me nekoliko mjeseci često hvata anksioznost i depresija. Često mijenjam raspoloženja, i onda kada je sve u redu, mene uhvati neka tuga i loše razmišljanje. Jednostavno je došlo do toga da sam se povukla u sebe i sama sebe više ne prepoznajem. Inače sam društvena osoba, volim izlaziti, upoznavati ljude, prilično sam vesela i sretna osoba jer imam obitelj koja mi je podrška i dobre prijatelje.

Otkad je počela situacija s covid-19 psihičko mi se stanje počelo postupno narušavati. Kroz to sam nekako na početku prolazila. Kada su mladima počeli uskraćivati sve što im je oduvijek bilo bitno i potrebno da se malo opuste od obaveza i da uživaju, počela me hvatati depresija. Svaki dan se pitam – zar će mi tako proći mladost? Ovo je prevelika promjena za mene i bojim se da će biti sve gore. Pokušavam skrenuti misli radeći ono što volim, ali bezuspješno. Sve manje mogu izdržati svakodnevne indirektne prijetnje što se tiče cijepljenja i sve više diskriminacija i podjela ljudi na cijepljene i necijepljene. Jednostavno, ova situacija ostavila je traga na mene i bojim se da će biti sve gore. Molim Vas za savjet. Hvala. Lp.

Odgovor

Pozdrav!

Najprije ću se osvrnuti na dobru vijest! Tvoja osobnost, vesela i sretna, tvoja sposobnost komunikacije, socijalizacije, kao i bliski i stabilni odnosi s obitelji i prijateljima tvoji su trajni resursi, izvori snage u trenucima kada životne okolnosti postanu zahtjevne i teške. Vjerujem da su ti već u životu više puta pomogli, i da će biti od pomoći i u ovoj trenutnoj situaciji.

A sad na drugi dio pisma.

Ljudi diljem svijeta osjećaju se iscrpljeno zbog dugotrajnosti ove pandemije. Mnogi su izgubili motivaciju da drže korak s javnozdravstvenim smjernicama, neki doživljavaju dugotrajnu tjeskobu i depresiju kao rezultat opće neizvjesnosti.

Pandemija COVID-19 i dalje uzima i ometa živote, a sve veći broj ljudi doživljava ˝pandemijsko izgaranje˝. Svjetska zdravstvena organizacija čak je dala ime skupu simptoma: COVID umor. Definira ga kao demotiviranost i iscrpljenost zahtjevima života tijekom COVID krize. Evo i ključne činjenice: umor od pandemije potpuno je prirodan.

Na početku pandemije aktivirali smo naše kratkoročne vještine preživljavanja, strah nas je držao motiviranima. Ali strah s vremenom jenjava, a frustracija raste. Tada nastupa iscrpljenost i osjećaj izgaranja.

Burn out sindrom, odnosno sindrom izgaranja može se razlikovati od osobe do osobe, ali istraživači koji su proučavali ovaj fenomen kažu da su dva najčešća simptoma izgaranja osjećaj emocionalne iscrpljenosti i ciničnosti prema svijetu oko sebe. Jedan od simptoma izgaranja jest i manja učinkovit na poslu, u školi. Također, osoba u burnoutu često ima dubok osjećaj tjeskobe vezan za budućnost. Tvoja anksioznost može biti povezana s brigom o vlastitoj budućnošću ili budućnosti tvoje zajednice, pa i svijeta. Istraživači smatraju da ova tjeskoba proizlazi iz činjenice da ne možemo predvidjeti kada će pandemija završiti. Kada su stvari nepredvidive, ljudi često osjećaju da nemaju kontrolu nad svojim životima. Osim toga, zbog osjećaja izgaranja, ljudi su manje spremni pridržavati se zdravstvenih smjernica. Kako se pandemija povlači, sve je više ljudi umorno od ograničenja poput nošenja maski i socijalnog distanciranja. Umor od neugodnih mjera javne sigurnosti prirodan je i očekivan. Prvo što treba znati o ˝pandemijskom umoru˝ jest ovo: pod dugotrajnim izvanrednim stresom, potpuno je normalno ˝izgorjeti˝.

Neke strategije koje bi mogle pomoći u ovom stanju jesu:

  • Zadržati svoje rutine

U vremenima krize, pridržavanje dnevnih rutina pomaže u održavanju dobroga mentalnog zdravlja. Ali kako se pridržavati svoje rutine kada odjednom studiramo ili radimo od kuće ili nemamo posao? U vremenima krize korisno je suziti fokus na one rutine koje su nužne za održavanje života i osnovnih zdravstvenih potreba kao što su dobra prehrana i dobar san. Oni često imaju najveći utjecaj na to koliko se osjećamo pod stresom. I druge navike, poput vježbanja i druženja, važne su za naše mentalno zdravlje.

  • Ojačati veze u svojim najvažnijim odnosima

Pronalaženje i njegovanje novih veza zahtijeva puno vremena i energije. Ako se osjećaš umorno i preopterećeno, možda bi ti više koristilo da se osloniš na već ostvarene odnose. Ti odnosi mogu ti pružiti osjećaj povezanosti i zajednice, a da pritom ne potrošiš previše svojih emocionalnih resursa.

  • Izgraditi svoju otpornost

Otpornost je sposobnost oporavka nakon teških okolnosti. Profesionalni sportaši izvrsni su u tome jer su se naviknuli oporavljati od iscrpljenosti, ozljeda i ekstremnih zahtjeva stavljenih pred svoj um i svoje tijelo. Otpornost može biti osobina ličnosti, ali se može i svjesno izgraditi. Neke strategije za jačanje otpornosti su opuštajuće i ugodne aktivnosti: vježbe dubokog disanja, meditacija, vođenje dnevnika pozitivnih iskustava tijekom dana. Također, korisno je obnoviti vjeru u sebe;  prisjetiti  se svega što smo uspješno prevladali u prošlosti. I razvijanje navike svjesnosti može povećati otpornost. Obrati pažnju na sadašnji trenutak! Osim toga, kao što smo već rekli, vježbanje ne samo da poboljšava otpornost našeg tijela; postoje dokazi da ono izgrađuje i otpornost mozga.

  • Selekcija informacija

Preopterećenosti vijestima o COVID-19 sigurno ne pridonosi smanjenju osjećaja anksioznosti i depresije. Tijekom prvog vala pandemije, puno je ljudi pratilo vijesti svakoga dana, ako ne i sata. Kako je nastupio umor od pandemije, neki su se ljudi potpuno isključili s društvenih mreža i medijskih objava, a neki se preplavljuju vijestima o COVID-19 sa svih strana. Svakako bi korisnije bilo ograničiti svoju izloženost vijestima na određeno vrijeme. Možda bi mogla provjeravati vijesti samo jednom dnevno, i to u isto vrijeme svaki dan. Osim toga, jako je važno znati tko je izvor informacija koje primamo. Potraži informacije iz pouzdanih izvora. Studije pokazuju da izvještavanje o pandemiji prožeto izrazito emocionalnim komentarima povećava tjeskobu.

Važno je zapamtiti da u ovoj situaciji nisi sama. Umor od pandemije je stvaran i mnogi ljudi se nose s njim. Ako primijetiš da se ovi osjećaji ne smanjuju i da utječu na tvoje svakodnevno funkcioniranje i odnose s drugima, obrati se direktno nekom stručnjaku za mentalno zdravlje i dogovori individualno savjetovanje ili psihoterapiju.

Pandemija neće trajati zauvijek, a vještine brige o sebi koje sada izgradiš mogu ti pomoći u svim mogućim izazovima s kojima ćeš se suočiti u budućnosti.

Ivona Maričić Kukuljan, psihologinja i psihoterapeutkinja

Podijeli s prijateljima
Share on whatsapp
Share on email
Share on facebook
Share on twitter

Slučaj je hitan i ne možeš čekati odgovor?

Ako je slučaj iznimno hitan i ne možeš čekati na naš odgovor, a ti ili netko u tvojoj blizini nalazite se u neposrednoj opasnosti, odmah nazovi 112 ili drugu hitnu službu.

Za pomoć u svim hitnijim slučajevima možeš koristiti i besplatnu mobilnu aplikaciju Heroes Nearby koja spaja ljude koji trebaju pomoć sa zajednicom lokalnih Heroja – prijateljima, članovima obitelji, službama, a po želji i s profesionalcima te dobrim ljudima u tvojoj neposrednoj blizini.

Skip to content