Pismo
Pozdrav! Odnedavno mi se događa da mi puno stvari izaziva stres. Škola i matura su tu dva najveća izvora stresa, ali prije me škola nije toliko uzrujavala. Sad svako malo razmišljam o svim obavezama i ne znam kako da se nosim s tim stresom jer će biti i veći za mjesec-dva kad krenu mature, a meni je sad već previše svega. Ljuti me to i rastužuje istodobno. U 12. mjesecu imala sam problem koji je trajao jedno mjesec ili dva. Za to sam vrijeme imala nalete agresivnog plakanja i nisam se mogla smiriti po sat vremena zbog nekih banalnih stvari, pa onda prije toga nalete “bijesa” u smislu da bih užasno reagirala u afektu zbog gluposti, htjela bih razbiti nešto ili vikati i onda me nakon desetak minuta prođe. Govorim sve ovo jer ne znam je li možda povezano, ali najveći problem mi je kako se nositi sa stresom koji će postati još veći što se više bliže mature. Inače sam vedra osoba, komunikativna, ali povučena s ljudima koje ne poznajem. Javni govori i držanje predavanja mi ne izazivaju velik stres i to uvijek držim pod kontrolom.
Odgovor
Prijelazna životna razdoblja prilično su stresna jer podrazumijevaju završetak jednog poglavlja i početak novog, a sve to u nama može izazvati osjećaje neizvjesnosti i straha. Stoga je moguće da su tvoji intenzivni osjećaji unazad nekoliko mjeseci odraz razdoblja u kojem te očekuje završetak srednje škole i polaganje mature te okretanje novih životnih stranica. Iako može djelovati zastrašujuće i probuditi u nama osjećaje zabrinutosti, takva nam razdoblja pomažu da sazrijemo i još jednom potvrdimo sami sebi koliko možemo.
Pišeš kako pojačanu količinu stresa u vezi sa školom osjećaš odnedavno i da te škola prije nije toliko uzrujavala. Iz toga bi se moglo izvući nekoliko zaključaka – s jedne strane si se očito do sada vrlo dobro nosila sa stresom, što znači da raspolažeš s efikasnim mehanizmima suočavanja, a s druge strane pojačana količina stresa koju trenutačno osjećaš odraz je razdoblja u kojem se nalaziš s obzirom na to da te očekuju brojni i vrlo važni izazovi (polaganje državne mature, završetak srednjoškolskog obrazovanja, odabir i upis faksa ili pronalazak posla itd.)
Razmisli na koje si načine do sada uspijevala odgovoriti na sve izazove koji su bili stavljeni pred tebe. Sama navodiš kako javne govore i predavanja uspješno držiš pod kontrolom, a upravo su ta dva primjera situacija česti izvori napetosti i nelagode drugim ljudima. Sve navedeno upućuje na to da se u određenim stresnim situacijama vrlo uspješno nosiš sa stresom. Pokušaj se osvrnuti na sljedeće – što ti izaziva nelagodu kada razmišljaš o idućim mjesecima? Bojiš li se možda neuspjeha? Što je najgore što se može dogoditi? Koliko je vjerojatno da će se upravo to ostvariti? Koji je najbolji mogući ishod? Kolike su šanse da uspješno odgovoriš na predstojeće zahtjeve? U vrtlogu stresa često se dogodi da zaboravimo koliko možemo i koliko smo do sada bili uspješni u rješavanju problema. Osjećaj manjka kontrole koji se može nalaziti u pozadini rješiv je dobrom organizacijom vremena i usmjeravanjem na „sada i ovdje“.
Pokušaj napraviti popis obaveza koje te očekuju u idućem razdoblju i poredaj ih kronološki. Možeš pored svake obaveze zapisati koliko vremena smatraš potrebnim izdvojiti za učenje pojedinih predmeta i pripremu za ispite. Organiziraj tjedni raspored i predvidi kojim ćeš se predmetima posvetiti u tom danu/tjednu. Vrlo često nam upravo kroničan umor i iscrpljenost onemogućuju da koristimo strategije rješavanja problema na koje smo naviknuli. Stoga je svakako jedna od važnih stvari o kojima moraš voditi računa u idućem razdoblju ODMOR! Dan ili dva poštede od uobičajenog izvršavanja obaveze vrlo je važan kako bismo napunili baterije i odmorni mogli nastaviti s kvalitetnim radom. Upravo zbog pojačanog umora katkad imamo osjećaj manje efikasnosti, što može dovesti do bespomoćnosti i nesigurnosti u vlastite kapacitete. Osim pauza za vrijeme učenja, važno je voditi računa o urednom bioritmu spavanja, redovitoj fizičkoj aktivnosti i pravilnoj prehrani, jer upravo to pomaže našem tijelu da bude funkcionalno.
I, za kraj, ali nikako manje bitno – nemoj se zaboraviti nagraditi svaki dan za uloženi trud!
Sat vremena šetnje, najdraža čokolada, epizoda omiljene serije i koja god ugodna aktivnost važni su segmenti svakoga dana za koje nerijetko zaboravimo odvojiti djelić od 24 sata. A upravo to može značajno pridonijeti smanjenju stresa i povećanju osjećaja samoefikasnosti.
Ana Goleš, psihologinja
